Muzeji, galerije i ostali centri kulture oduvijek su bili vrlo primamljiva mjesta za kradljivce umjetnina. U svijetu \u017eivi mnogo bogatih ljudi koji \u0107e dati basnoslovno velike svote novaca kako bi u svom domu mogli u\u017eivati u originalnoj slici svog omiljenog slikara ili nositi komad nakita poznate povijesne li\u010dnosti. <\/p>\n\n\n\n
Crno tr\u017ei\u0161te umjetnina svake godine sve vi\u0161e cvjeta, a ve\u0107ina lopova u kra\u0111u umjetnine ne kre\u0107e ako ve\u0107 nema osiguranog kupca. Kra\u0111e su svake godine sve te\u017ee za izvesti zbog novih sofisticiranih na\u010dina za\u0161tite, ali to vrhunske lopove nije sprije\u010dilo da ukradu neke od najpoznatijih umjetnina dana\u0161njice. U nastavku pro\u010ditajte zanimljivosti o nekim od najdrskijih kra\u0111a umjetnina u povijesti.<\/p>\n\n\n\n
Ova je plja\u010dka jedna od najve\u0107ih plja\u010dki umjetnina u povijesti i ujedno najve\u0107a kra\u0111a privatnog vlasni\u0161tva. Dogodila se u prolje\u0107e 1990. godine u Muzeju Isabelle Stewart Gordon, u ameri\u010dkom gradu Bostonu.<\/p>\n\n\n\n
Dvojica kriminalaca stigla su u muzej oko pono\u0107i, predstavili se kao predstavnici policije i u kratkom roku uspjeli svladati za\u0161titare, vezali ih i proveli vi\u0161e od sat vremena u muzeju kako bi odabrali slike i umjetnine koje \u0107e ponijeti sa sobom. Na kraju su odabrali 13 umjetnina \u010dija je vrijednost bila procijenjena na vi\u0161e od pola milijarde dolara.<\/p>\n\n\n\n
Kradljivci nikada nisu uhva\u0107eni, a umjetnine nisu prona\u0111ene \u010dak niti nakon nu\u0111enja nagrade od nekoliko milijuna dolara za svaki trag koji vodi prema po\u010dinitelju. U muzeju i dan danas stoje prazni okviri ukradenih slika, kao da \u010dekaju da se slike vrate na njihovo mjesto. <\/p>\n\n\n\n
Jedna od ukradenih slika je djelo nizozemskog slikara Johannesa Vermeera pod imenom \u201eKoncert\u201c i trenutno je procijenjena kao najskuplja ukradena slika ikada s vrijednosti ve\u0107oj od 200 milijuna dolara.<\/p>\n\n\n\n
Jedna od najdrskijih kra\u0111a umjetnina odvila se 1911. godine u pari\u0161kom muzeju Louvreu u kojem se nalazilo iznimno poznato djelo slikara Leonarda da Vincija: Mona Lisa. Prije nego \u0161to je bila ukradena, slika Mona Lise nije bila naro\u010dito poznata i popularna slika te iako je naslikana po\u010detkom 16. stolje\u0107a likovni kriti\u010dari su je po\u010deli prou\u010davati i hvaliti tek sredinom 19. stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n
21. kolovoza 1911. dogodila se plja\u010dka koja \u0107e zauvijek biti zapam\u0107ena u povijesti najdrskijih kra\u0111a umjetnina jer ju je ukrao talijanski lopov Vincenzo Perrugia koji ju je ukrao na na\u010din da ju je jednostavno izvadio iz okvira, sakrio ispod kaputa i jednostavno i\u0161etao iz muzeja s njom ispod kaputa. Za sliku se nije \u010dulo vi\u0161e od dvije godine, a prona\u0111ena je tek kada ju je lopov ponudio talijanskim muzejima, frustriran \u0161to se slika poznatog talijanskog slikara nalazi u francuskom muzeju.<\/p>\n\n\n\n
\u0160to je jo\u0161 zanimljivije nitko od zaposlenika muzeja nije primijetio da slika nedostaje vi\u0161e od 24 sata, ve\u0107 je to otkrio drugi umjetnik koji se na\u0161ao u njoj. I ne samo to, nakon \u0161to je otkriveno da je slika nestala, odjednom je postala iznimno popularna i svi su se po\u010deli zanimati za nju. Policija nije imala nikakvih tragova \u0161to je jako ljutilo javnost koja je policajce proglasila nesposobnima. Za kra\u0111u slike su optu\u017eili i, ni vi\u0161e ni manje nego Pabla Picassa. <\/p>\n\n\n\n
Withworth galerija je poznata umjetni\u010dka galerija, smje\u0161tena u gradu Manchesteru u Engleskoj, a u svojoj kolekciji ima iznimno velik broj umjetni\u010dkih predmeta, preko pedeset tisu\u0107a. <\/p>\n\n\n\n
Najpoznatija kra\u0111a ove galerije dogodila se 2003. godine, kada su iz galerije ukradena tri djela najve\u0107ih velikana slikarstva: Vincenta van Gogha, Pabla Picassa i Paula Gauguina. No ova plja\u010dka nije uistinu bila prava plja\u010dka i njen motiv nije bila imovinska korist. Ovdje je rije\u010d o plja\u010dki \u010diji je glavni cilj bio skrenuti pozornost na lo\u0161e osiguranje galerije.<\/p>\n\n\n\n
Naime, lopov ili lopovi (nikad nije utvr\u0111eno o kome je rije\u010d), ukrali su tri slike vrijedne 4 milijuna funti da bi ih zatim ostavili u javnom zahodu nedaleko od galerije uz rukom ispisanu poruku na kojoj je pisalo da namjera nije bila ukrasti slike, ve\u0107 ukazati na jako lo\u0161e osiguranje muzeja.<\/p>\n\n\n\n
Djela Vincenta van Gogha imaju neslavnu titulu najomiljenijih predmeta za kra\u0111u, a mnoge su njegove slike vi\u0161e puta ukradene ili su se poku\u0161ale ukrasti iz raznih muzeja i dr\u017eava. <\/p>\n\n\n\n
Najpoznatija kra\u0111a dogodila se 2003. godine u amsterdamskom muzeju koji nosi ime Van Gogha. Kra\u0111a je izvedena u manje od \u010detiri minute, a plja\u010dka\u0161i su je izveli ulaskom u muzej kroz krovni prozor. Ukradene su dvije iznimno vrijedne slike: \u201eIzlazak vjernika iz reformisti\u010dke crkve u Nuenenu\u201c te \u201ePogled na more u Scheveningenu\u201c. Slike su kasnije prona\u0111ene kod pripadnika mafija\u0161ke organizacije poznate kao Camorre.<\/p>\n\n\n\n
U velja\u010di 2008. godine do\u0161lo je do senzacionalne plja\u010dke muzeja u Zurichu u kojem su ukradena \u010detiri iznimno vrijedna djela najpoznatijih slikara na svijetu: Vincenta van Gogha, Claudea Moneta, Edgara Degasa te Paula Cezannea.<\/p>\n\n\n\n
Plja\u010dku su izvela trojica lopova koji su oru\u017ejem prijetili za\u0161titarima i oti\u0161li s plijenom vrijednim oko 170 milijuna dolara. Degasova slika \u201eGrof Lepic s k\u0107erima\u201c i Cezanneov \u201eDje\u010dak u crvenom prsluku\u201c jo\u0161 uvijek nisu prona\u0111eni.<\/p>\n\n\n\n
Vjeran Tomi\u0107 nije jako poznato svjetsko ime, ali svakako bi trebalo biti poznato svima s podru\u010dja biv\u0161e Jugoslavije pa i Hrvatske jer je rije\u010d o jednom od najpoznatijih kradljivaca umjetnina na svijetu koji je podrijetlom iz Hercegovine. Najve\u0107u plja\u010dku slika u povijesti Pariza po\u010dinio je upravo Vjeran, francuskoj policiji poznatiji kao \u201e\u010covjek Pauk\u201c tj. Homme Araign\u00e9e ili Spiderman.<\/p>\n\n\n\n
Vjeran Tomi\u0107 hrvatskog je podrijetla, a u Francusku dolazi jo\u0161 u ranoj mladosti, nakon \u010dega se pridru\u017eio legionarima. Nije mu dugo trebalo da postane jedan od najboljih plja\u010dka\u0161a umjetnina, a u svojoj je karijeri izveo \u010dak trideset velikih plja\u010dki. <\/p>\n\n\n\n
Do svog najve\u0107eg plijena do\u0161ao je 20. svibnja 2010. godine kada je iz Muzeja moderne umjetnosti u Parizu, na francuskom jeziku poznatog kao Musee D’art Moderne, iznio slike vrijedne vi\u0161e od 100 milijuna dolara. Ova je plja\u010dka ostala zapam\u0107ena kao jedna od najdrskijih plja\u010dki u kojoj je Vjeranu u prilog i\u0161lo toliko mnogo toga da se kasnije \u010dinilo da je u plja\u010dku bila upetljana i neka vi\u0161a sila.<\/p>\n\n\n\n
On je naime u plja\u010dku krenuo za pla\u0107u od 40 tisu\u0107a eura, a kupac Jean Mischel Corvez, koji se bavio preprodajom umjetnina, i koji je htio da Tomi\u0107 za njega ukrade sliku Fernanda Legera \u201eMiran \u017eivot uz svije\u0107u\u201c bio je u dugovima i htio je da ga Tomi\u0107 izvu\u010de iz njih.<\/p>\n\n\n\n
Tomi\u0107 je i sam bio ljubitelj umjetnina i volio je crtanje pa je njemu ovaj posao bio posebno drag. Prvo je u muzeju bio u izvidnici gdje je sa zanimanjem razgledao slike koje su ga odu\u0161evile, a zatim je nekoliko dana \u201eobra\u0111ivao\u201c prozor na gornjem katu muzeja kojem je olabavio \u0161arafe kako bi lako u\u0161ao u muzej na dan kra\u0111e.<\/p>\n\n\n\n
U\u0161ao je u muzej oko tri sata ujutro i skinuo naru\u010denu sliku sa zida, izvukao je iz okvira i krenuo natrag. Sjeo je natrag u automobil i \u010dudio se kako se ve\u0107 nisu upalili alarmi. Tomi\u0107 je sjedio i sjedio i kad je shvatio da nije bio otkriven odlu\u010dio se na suludi \u010din \u2013 vratio se natrag u muzej. Koji je to\u010dno bio razlog ne zna niti on sam, ali vjerojatno nije mogao odoljeti jo\u0161 jednom pogledati ostale slike, a to ga je navelo da na kraju ne ukrade samo jednu ve\u0107 pet slika, a u muzeju je proveo punih 90 minuta.<\/p>\n\n\n\n
Tek nakon \u0161to je Tomi\u0107 oti\u0161ao iz muzeja, s pet slika pod rukom, za\u0161titari su oglasili uzbunu. Tek kasnije je Vjeran doznao da sigurnosni sustav nije radio taj dan kad je do\u0161ao u plja\u010dku, te da je to razlog za\u0161to je bio tako uspje\u0161an. <\/p>\n\n\n\n
Edvard Munch najpoznatiji je norve\u0161ki slikar \u010dija su djela bila \u010desta meta kra\u0111a. Njegovo je najpoznatije djelo \u201eKrik\u201c, a i ono je bilo \u010destom metom kra\u0111a. Munch je napravio nekoliko vrsta ove slike, a najpoznatija je tempera na kartonu koja se nalazila u muzeju u Oslu sve do kra\u0111e 22. kolovoza 2004. godine.<\/p>\n\n\n\n
Slika je ukradena u nekoliko sekundi, a sve je izgledalo gotovo filmski. Dva naoru\u017eana plja\u010dka\u0161a uletjela su u muzej usred bijela dana, dok su njemu bili posjetitelji te ukrali sliku i pobjegli uz pomo\u0107 voza\u010da koji ih je vani \u010dekao u automobilu.<\/p>\n\n\n\n
Slika je ve\u0107 i ranije bila ukradena, a prilikom te plja\u010dke 1994. godine lopovi su bili dovoljno drski da ostave poruku u kojoj zahvaljuju na lo\u0161em osiguranju. Tada je slika ponu\u0111ena norve\u0161koj vladi za otkupninu, ali nije do\u0161lo do primopredaje je jer vlada nije bila sigurna da su ucjenjiva\u010di stvarno te osobe koje su ukrale sliku.<\/p>\n\n\n\n
U studenom 2019. godine, u jedan od najstarijih muzeja u svijetu \u201eGr\u00fcnes Gwolbe\u201c ili \u201eZeleni svod\u201c, u\u0161li su kradljivci i iz njega iznijeli nakit neprocjenjive vrijednosti. Bili su vrlo snala\u017eljivi jer su deaktivirali alarme tako da su uni\u0161tili elektri\u010dni transformator koji se nalazi u blizini muzeja. U\u0161li su u muzej kroz prozor i odnijeli mnogo vrijednog nakita, osobito dragog kamenja i dijamanata.<\/p>\n\n\n\n
Gubitak ovog nakita je neprocjenjiv jer takve umjetnine obi\u010dno nestanu s lica zemlje i bivaju uni\u0161tene kako bi se rastopilo zlato te uzeli dijamanti i drago kamenje.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Muzeji, galerije i ostali centri kulture oduvijek su bili vrlo primamljiva mjesta za kradljivce umjetnina. U svijetu \u017eivi mnogo bogatih ljudi koji \u0107e dati basnoslovno velike svote novaca kako bi u svom domu mogli u\u017eivati u originalnoj slici svog omiljenog slikara ili nositi komad nakita poznate povijesne li\u010dnosti. Crno tr\u017ei\u0161te umjetnina svake godine sve […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":1852,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[22],"tags":[571,573,570,477,572],"class_list":["post-1851","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-viralno","tag-krade","tag-mona-lisa","tag-umjetnine","tag-viralno","tag-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/chat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1851","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/chat\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/chat\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/chat\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/chat\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1851"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/chat\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1851\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/chat\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1852"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/chat\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1851"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/chat\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1851"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/chat\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1851"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}