Web & IT

Obično brisanje nikad nije dovoljno

Kako vi brišete podatke na starim računalima i mobitelima?

Foto: YouTube

Eksperiment proveden u SAD-u pokazao je da značajan broj ljudi zanemaruje vlastitu sigurnost i privatnost tako što ne briše osjetljive podatke s uređaja koje su prodali ili prepustili drugima.

Josh Frantz, viši konzultant za sigurnost u kompaniji Rapid7, oko 6 mjeseci je skupljao rabljena računala, hard diskove, mobitele i slične uređaje iz zalagaonica u blizini svog doma u Wisconsinu.

Ukupno je prikupio 41 stolno i prijenosno računalo, 27 memorijskih kartica i USB stickova te 11 hard diskova i 6 pametnih telefona. Bio je to pothvat težak 600 američkih dolara.

Kad ih je pregledao koristeći alat s programskim jezikom Python na njima je našao pregršt privatnih podataka prijašnjih vlasnika. Među njima su bili brojni podaci koji su mogli služiti za krađu identiteta. Našlo se tu i više od 200 tisuća slika, više od 3.400 dokumenata i gotovo 150 tisuća emailova.

Samo su dva uređaja bila propisno obrisana, a tri su bila enkriptirana.

Slično istraživanje je bilo provedeno i pri Sveučilištu Hertfodshire. Dvije trećine polovnih USB stickova u SAD-u i Velikoj Britaniji sadržavalo je podatke prijašnjih vlasnika. Od 100 stickova kupljenih u SAD-u je na njih 64 bilo moguće vratiti podatke koje su prethodno sadržavali.

Važno je zapamtiti kako obrisana datoteka nije uvijek potpuno uklonjena. Na stolnim i prijenosnim računalima operativni sustav kod brisanja tek označava taj prostor kao dostupan za ponovni upis podataka. Tako štedi vrijeme i resurse jer za stvarno brisanje treba puno vremena. Primjerice, za 50 gigabajta prostora može se utrošiti i do sat vremena ukoliko ih se briše u potpunosti.

Puno je alata kojima se može brisati hard disk (primjerice: BitRaser, BitBleach, Darik’s Boot and Nuke).

 

Komentiraj

Odgovori

Vrh