Pratite nas

Web & IT

Rusija će blokirati Telegram

Politika i internet

Objavljeno

-

Dolaze vijesti kako Rusija testira tehnologiju za blokadu Telegrama. Imate li i vi instaliran Telegram na pametnom telefonu i/ili na (stolnom) računalu?

Velika je vjerojatnost da nemate, no činjenica je da je prije nekoliko godina taj ruski sustav za razmjenu poruka postao zvijezda koja obećava. To je bilo upravo zbog end to end enkripcije i mogućnosti tajnog chatanja te otpornosti na ikakve pokušaje najmoćnijih tajnih službi željnih kontroliranja komunikacije. Telegram je to nudio prije razvikanijih imena.

Telegram, koji broji oko 200 milijuna globalnih korisnika, je najviše popularan u zemljama poput Rusije i Irana. Postao je zabranjen u Rusiji jer nije htio ispoštovati sudski nalog da omogući tajnim službama uvid u kodirane poruke korisnika.

Rusija zato eksperimentira s naprednom tehnologijom za blokiranje individualnih internetskih servisa, poslije svog propalog pokušaja zatvaranja zabranjene usluge za razmjenu poruka koja im se zamjerila.

Moskva, naime, još uvijek nije našla način da zatvori Telegram bez da prouzrokuje poremećaje ostatku internetskog prometa. Nije im lako. Ruske vlasti su pokušale blokirati tu uslugu još u travnju (kad je i zabranjen), ali su tada slučajno ruskim korisnicima blokirali pristup raznim drugim internetskim uslugama (uključujući Viber pozive, cloud aplikacije za automobile Volvo te za videokamere Xiaomi).

Zbog cijele te pomutnje su zaustavljeni i pokušaji blokade Telegrama i ta je usluga za poruke još uvijek, tehnički, dostupna svim ruskim korisnicima.

Ipak, ruski telekomunikacijski regulator Roskomnadzor zajedno s tajnom službom FSB testiraju neke sustave za precizniju blokadu individualnih usluga, pokazuju tako bilješke sa sastanka dužnosnika koji su raspravljali o toj problematici.

Anton Pinčuk, suvlasnik jedne ruske tehnološke kompanije Protei, koji je (prema bilješkama) bio pozvan na sastanak, potvrdio je osobno Reutersu da su informacije točne i da su testiranja u tijeku. Dodao je i kako je njegova kompanija odbila u tome sudjelovati.

Nastavi čitati
Super ponuda
Komentiraj

Dodaj komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Web & IT

Google uklonio preko 500 malicioznih Chrome ekstenzija s Web Store-a

Objavljeno

-

Objavio

Foto: Pixabay

Nakon dvomjesečne istrage, Google je uklonio više od 500 Chrome ekstenzija sa svoje službene Web trgovine s obzirom na to da je utvrdio da se radi o malicioznim komponentama. Ove ekstenzije su ubacivale maliciozne reklame (malwaretising) u korisničke sesije tijekom surfanja Internetom, piše ZDNet.

Maliciozni kod se aktivirao pod određenim uvjetima i redirektao je korisnike na specifične stranice. U nekim slučajevima, radilo se o affiliate linkovima ka legitimnim stranicama (kao što su Dell ili BestBuy), ali u većini slučajeva radilo se o destinacijama koje su sadržavale maliciozne komponente (programe zaražene virusima, stranice s malware komponentama, phishing stranice…).

Ova akcija je dio šire operacije za uklanjanje malware-a, koju Google aktivno provodi već dvije godine. Broj instalacija ekstenzija koje su sada uklonjene dostigao je više od 1.7 milijuna.

Mreže zlonamjernih Chrome ekstenzija postoje već dugo vremena. One obično služe za ubacivanje legitimnih oglasa unutar korisničkih sesija, pri čemu vlasnici ekstenzija ubiru prihod od prikazivanja i/ili klikova na te oglase. Ipak, do sada su se trudili da takvi oglasi ne budu nametljivi, kako ne bi izazivali korisnike da ih uklone. Ono što se u posljednje vrijeme promijenilo je da su ovakve ekstenzije često upotrebljavane da bi preusmjerile korisnike na web stranice, na vrlo grub i iritantan način, što je i nagnalo Google na ovu akciju.

Osim što su ekstenzije uklonjene iz trgovine, one su deaktivirane u browserima i označene su kao „zlonamjerne“, kako bi korisnici znali da ih je potrebno ukloniti.

Nastavi čitati

Web & IT

Facebook ugasio profile iz Rusije, Irana, Mjanmara i Vijetnama zbog miješanja u politiku

Objavljeno

-

Objavio

Foto: Pixabay

Iz tvrtke Facebook javljaju kako je ugašeno više desetina lažnih profila na Instagramu i Facebooku, zbog stranog miješanja u politiku, i to iz Rusije, Irana, Mjanmara i Vijetnama.

Lažne vijesti i miješanje u unutarnju politiku

Kampanje su bile usmjerene na unutarnju politiku SAD-a i pobjedu nad Trumpom. S lažnih profila dijeljene su lažne vijesti o američkim izborima, kršćanstvu, američkoj imigracijskoj politici, ali i američko-iranskim odnosima.

Neki od profila pokušali su stupiti u kontakt s javnim ličnostima, kako bi ih objavljivali u različitim grupama i još mnogo toga. Facebook je naveo da je ovo stalni sigurnosni izazov za njih, i da konstantno rade na tome da se ovakvi profili uklanjaju s mreže.

Napadi dolaze i iz drugih država

U Rusiji je srušeno više desetina profila na Facebooku i Instagramu zbog kršenja sporazuma o vanjskoj politici, i ovo je pokazatelj da se Rusija nije odrekla trikova koje je koristila 2016. godine. U posljednje vrijeme s ruskih profila nisu stizale lažne vijesti i komentari o SAD-u i unutarnjoj politici, već o Ukrajini i Krimu, i to na ruskom, ukrajinskom i engleskom jeziku.

Istragom je Facebook došao do informacija da su deaktivirani profili povezani sa ruskim vojnim obavještajnim službama. Kad je u pitanju Iran, tu nisu mogli pronaći nikakvu vezu između države i propagiranog materijala, sugerirajući da bi ti napori mogli biti motivirani profitom, a ne politikom i špijunažom. I u Mjanmaru i Vijetnamu je zabranjen određen broj stranica i grupa, koje su sijale dezinformacije o telekomunikacijskim operaterima u Mjanmaru.

Nastavi čitati

Web & IT

Djeca čine čak trećinu internet korisnika

Objavljeno

-

Objavio

Foto: Pixabay

Utorak se širom svijeta obilježavao Dan sigurnijeg interneta, a prema podacima UNICEF-a, djeca čine jednu trećinu od ukupnog broja internet korisnika.

Među najčešće rizike kojima su djeca izložena spadaju prikupljanje osobnih podataka, lažne vijesti, ugrožavanje privatnosti, zloupotreba u komercijalne svrhe i izloženost štetnim i uznemirujućim sadržajima.

UNICEF-ovo istraživanje “Siguran internet za cijelu obitelj” pokazalo je da manje od 10 posto djece uzrasta od 4 do 8 godina ne koristi digitalne uređaje, a da neka djeca pristupe internetu i prije svoje treće godine. Najčešća aktivnosti djece na internetu su konzumacija i reprodukcija video i foto sadržaja, slušanje glazbe i igranje video igara.

Podaci pokazuju da 80 posto školaraca provodi slobodno vrijeme uz igrice, te prema tome, ističu, digitalna tehnologija aktivno sudjeluje u oblikovanju načina na koji djeca komuniciraju.

Dan sigurnijeg interneta je kampanja započeta 2004. godine i obuhvaća najrazličitije teme, od cyber maltretiranja do korištenja društvenih mreža. Obilježava se u više od 150 država širom svijeta i fokusira se na aktualne teme koje se odnose na prisustvo na mreži. Pod sloganom “Zajedno za bolji internet”, kampanja ima za cilj ukazati na pozitivnu stranu novih tehnologija i načine za odgovornu upotrebu digitalnih platformi, a ove godine posebno je usmjerena na sigurnost djece na internetu.

Nastavi čitati

Preporučeno