Geekmaxi
Geek

Što bi bilo da interneta nestane na jedan dan?

Offline je jedna od najstrašnijih riječi

Foto: Pixabay

Jeff Hanckock sa Sveučilišta Stanford je 2009. izazvao svoje studente da se ne spajaju na internet 48 sati da mogu poslije raspravljati kako je to iskustvo djelovalo na njih. “Studenti su tvrdili da je zadatak nemoguć i da nije fer”, prisjeća se Hancock.

Tvrdili su da bi ih izbivanje s mreže čak i samo za dane vikenda spriječilo u izvršavanju zadataka za druge predmete, uništilo društvene živote, a da bi prijatelji i obitelj bili zabrinuli da im se nije nešto dogodilo. Hanckock je odustao od te ideje. “To je bilo još 2009., a danas bi me sa sveprisutnim mobilnim internetom vjerojatno prijavili predsjedniku Sveučilišta.”

Danas broj ljudi koji se spajaju na internet raste brzinom od oko 10 ljudi po sekundi. Ali internet nije apsolutno nepobjediv.

U teoriji bi ga se moglo isključiti, globalno ili pak nacionalno, bar na određeno vrijeme. Jedna mogućnost su cyber napadi. Hakeri bi mogli reagirati softverom koji bi ciljao ranjivosti u ruterima. Isključivanje servera s nazivima domena isto bi prouzročilo masovne prekide, jer bi sprječavalo učitavanje stranica.

Rezanje kablova na dnu mora koji prenose velike količine interneta među kontinentima bi odcijepilo jedan kraj svijeta od drugog.

Neke vlade imaju načine da tehnički “isključe internet” u svojoj zemlji. Egipat je to učinio tijekom arapskog proljeća 2011. da oteža komunikaciju prosvjednicima. Turska i Iran isto su isključivali internet tijekom protesta. Navodno i Kina ima nešto slično, a pričalo se o uvođenju te ideje jednom i u SAD-u.

Najrazorniji napad mogao bi doći ipak iz smjera svemira. Velika solarna oluja bi mogla potencijalno uništiti satelite, električne mreže i računalne sustave.

“Većina nestanaka interneta ne bi dugo potrajala. Postoji vojska ljudi spremnih da poprave stvari”, ohrabrujuć je Scott Borg iz neprofitne organizacije Jedinica za cyber posljedice SAD-a. “Pružatelji internetskih usluga i kompanije koje proizvode opremu za rutere imaju planove i osoblje spremne za popravljanje stvari”.

Za početak, udar na gospodarstvo možda i ne bi bio toliko razoran. Godine 2008. američko ministarstvo domovinske sigurnosti zatražilo je od Borga da pogleda što bi se dogodilo ako bi se internet “srušio”. Borg i kolege su analizirali gospodarske učinke prekida interneta od 2000. nadalje. Proučavajući kvartalna financijska izvješća 20 tvrtki koje su tvrdile da su bile najviše pogođene kao i općenite gospodarske statistike, otkrili su da je financijski utjecaj pada interneta bio gotovo beznačajan, bar u slučajevima kad je prekid trajao do 4 dana.

Pokazalo se da gubitak pristupa internetu na svega par dana uglavnom znači da će ljudi zaostati s poslom. “Ljudi su nastavili vršiti aktivnosti koje bi i radili da imaju internet, samo što su to radili tri dana kasnije”, tvrdi Borg. “Ekonomija je bila u stanju oporaviti se nakon nečega što je tehnički bio produženi vikend.”

Ni putovanja vjerojatno ne bi pretjerano patila zbog kraćeg nestanka interneta. Zrakoplovi mogu letjeti bez interneta, a ni cestovni promet ne bi stao. No dugotrajniji prekid bi utjecao na logistiku.

Psihološki učinci, međutim, poput osjećanja izolacije i tjeskobe, mogli bi pogoditi mnogo ljudi.

“Postoje tvrdnje da bi ljudi postali više društveni i češće u kontaktu s prijateljima i obitelji kada ne bi koristili internet, ali mislim da to nije istina”, tvrdi Dutton s michiganskog sveučilišta. “Većina ljudi koji koriste internet je više društveno nego oni koji ga ne koriste.”

Komentiraj

Pošalji odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Vrh