Pratite nas

Sci

Što bi bilo da interneta nestane na jedan dan?

Offline je jedna od najstrašnijih riječi

Objavljeno

-

Foto: Pixabay

Jeff Hanckock sa Sveučilišta Stanford je 2009. izazvao svoje studente da se ne spajaju na internet 48 sati da mogu poslije raspravljati kako je to iskustvo djelovalo na njih. “Studenti su tvrdili da je zadatak nemoguć i da nije fer”, prisjeća se Hancock.

Tvrdili su da bi ih izbivanje s mreže čak i samo za dane vikenda spriječilo u izvršavanju zadataka za druge predmete, uništilo društvene živote, a da bi prijatelji i obitelj bili zabrinuli da im se nije nešto dogodilo. Hanckock je odustao od te ideje. “To je bilo još 2009., a danas bi me sa sveprisutnim mobilnim internetom vjerojatno prijavili predsjedniku Sveučilišta.”

Danas broj ljudi koji se spajaju na internet raste brzinom od oko 10 ljudi po sekundi. Ali internet nije apsolutno nepobjediv.

U teoriji bi ga se moglo isključiti, globalno ili pak nacionalno, bar na određeno vrijeme. Jedna mogućnost su cyber napadi. Hakeri bi mogli reagirati softverom koji bi ciljao ranjivosti u ruterima. Isključivanje servera s nazivima domena isto bi prouzročilo masovne prekide, jer bi sprječavalo učitavanje stranica.

Rezanje kablova na dnu mora koji prenose velike količine interneta među kontinentima bi odcijepilo jedan kraj svijeta od drugog.

Neke vlade imaju načine da tehnički “isključe internet” u svojoj zemlji. Egipat je to učinio tijekom arapskog proljeća 2011. da oteža komunikaciju prosvjednicima. Turska i Iran isto su isključivali internet tijekom protesta. Navodno i Kina ima nešto slično, a pričalo se o uvođenju te ideje jednom i u SAD-u.

Najrazorniji napad mogao bi doći ipak iz smjera svemira. Velika solarna oluja bi mogla potencijalno uništiti satelite, električne mreže i računalne sustave.

“Većina nestanaka interneta ne bi dugo potrajala. Postoji vojska ljudi spremnih da poprave stvari”, ohrabrujuć je Scott Borg iz neprofitne organizacije Jedinica za cyber posljedice SAD-a. “Pružatelji internetskih usluga i kompanije koje proizvode opremu za rutere imaju planove i osoblje spremne za popravljanje stvari”.

Za početak, udar na gospodarstvo možda i ne bi bio toliko razoran. Godine 2008. američko ministarstvo domovinske sigurnosti zatražilo je od Borga da pogleda što bi se dogodilo ako bi se internet “srušio”. Borg i kolege su analizirali gospodarske učinke prekida interneta od 2000. nadalje. Proučavajući kvartalna financijska izvješća 20 tvrtki koje su tvrdile da su bile najviše pogođene kao i općenite gospodarske statistike, otkrili su da je financijski utjecaj pada interneta bio gotovo beznačajan, bar u slučajevima kad je prekid trajao do 4 dana.

Pokazalo se da gubitak pristupa internetu na svega par dana uglavnom znači da će ljudi zaostati s poslom. “Ljudi su nastavili vršiti aktivnosti koje bi i radili da imaju internet, samo što su to radili tri dana kasnije”, tvrdi Borg. “Ekonomija je bila u stanju oporaviti se nakon nečega što je tehnički bio produženi vikend.”

Ni putovanja vjerojatno ne bi pretjerano patila zbog kraćeg nestanka interneta. Zrakoplovi mogu letjeti bez interneta, a ni cestovni promet ne bi stao. No dugotrajniji prekid bi utjecao na logistiku.

Psihološki učinci, međutim, poput osjećanja izolacije i tjeskobe, mogli bi pogoditi mnogo ljudi.

“Postoje tvrdnje da bi ljudi postali više društveni i češće u kontaktu s prijateljima i obitelji kada ne bi koristili internet, ali mislim da to nije istina”, tvrdi Dutton s michiganskog sveučilišta. “Većina ljudi koji koriste internet je više društveno nego oni koji ga ne koriste.”

Nastavi čitati
Komentiraj

Dodaj komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Sci

Ovaj stroj će održavati jetru za transplantaciju živom čak tjedan dana

Objavljeno

-

Objavio

Foto: Pixabay

Uz postojeću tehnologiju, ljudska jetra donirana za transplantaciju može se održati na životu samo 24 sata. Često se događa da je jetra oštećena i bolesna i ne može se uopće upotrijebiti za transplantaciju. To bi se uskoro moglo promijeniti. Liver4Life, projekt Instituta Wyss, razvio je perfuzijski uređaj za jetru koji može sačuvati ozlijeđenu ljudsku jetru tjedan dana i čak popraviti štetu.

U radu objavljenom u časopisu Nature Biotechnology, istraživači Sveučilišne bolnice Zurich, ETH Zurich i Sveučilišta u Zurichu, objašnjavaju kako perfuzijski stroj oponaša tjelesne funkcije kako bi održao jetru živom. Uređaj ubrizgava inzulin i glukagon zbog kontrole razine glukoze, funkcije koju obično nadzire gušterača. Umjesto bubrega, dijalizna membrana osigurava uklanjanje otpada. Oksigenator igra ulogu pluća. Infuzije hranjivih tvari zamjenjuju crijeva, a pumpa služi kao srce. Stroj neprestano pomiče jetru kako bi oponašao pokrete koji bi inače bili uzrokovani dijafragmom.

Istraživači su perfuzijski stroj prvo testirali koristeći svinjske jetre, a zatim su dobili 10 ljudskih jetri koje su odbijene za transplantaciju u svim bolnicama u Europi i u protivnom bi bile bačene. Šest od deset jetri u potpunosti se oporavilo i uspješno su sačuvane tjedan dana. To je puno duži vremenski period nego kod trenutnih metoda. Jetre su također pokazale smanjenje oštećenja i markera upale nakon jednog ili dva dana u stroju.

Puno je još posla ostalo prije nego što bude moguće jetra sačuvana u ovom stroju presaditi na ljude, ali bi ovakva tehnologija mogla učiniti veći broj jetra dostupnim za transplantaciju. To bi moglo spasiti živote mnogih pacijenata koji pate od bolesti jetre i raznih karcinoma.

Opće je poznato da se jetra obnavlja, pa bi ova tehnologija jednog dana mogla pacijentu ukloniti mali komad zdrave jetre, uzgajati ga u perfuzijskom stroju i presaditi regeneriranu jetru natrag u izvornog pacijenta, istovremeno uklanjajući preostali bolesni dio. Ili bi se zdrava jetra darivatelja mogla razdvojiti u više komada, te bi se svaki komad potom mogao uzgajati u perfuzijskom stroju, što bi u konačnici dalo više od jednog transplantabilnog organa.

Nastavi čitati

Sci

Koje su loše strane rada u Silicijskoj dolini?

Anonimna anketa zaposlenika najprestižnijih tehnoloških kompanija

Objavljeno

-

Objavio

Foto: Pixabay

Mnogi sanjaju o radu u najslavnijim tehnološkim kompanijama u Silicijskoj dolini, no u svemu postoje i loše strane. Anketa kompanije Blind pokazala je da više od polovice zaposlenih u 30 najvećih tehnoloških kompanija u Sjedinjenim Državama ima problema s izgaranjem na poslu i stresom.

Veliki pritisci, stres, prekovremeni sati i radni vikendi, odnošenje posla kući i malo vremena za odmor – to su problemi s kojima se susreće puno zaposlenih u brojnim kompanijama.

Blind je aplikacija putem koje zaposlenici mogu anonimno komunicirati i požaliti se na probleme na radnom mjestu, a nedavno provedeno istraživanje na 11 tisuća zaposlenika u 30 velikih IT kompanija pokazalo je da 58% zaposlenika ima problema s izgaranjem na poslu.

Istraživanje nije išlo ni u kakve detalje pa je postavljeno jedno jednostavno pitanje – “Patite li u ovom trenu od izgaranja na poslu?”
Najgora situacija se pokazala kod kompanije Credit Karma, gdje je više od 70% zaposlenika odgovorilo potvrdno. Iz kompanije su poručili da njihova interna istraživanja pokazuju drukčiju sliku.

Na drugom mjestu ove neslavne liste je videogaming servis Twitch (68%), a slijede Nvidia (65,38%) i Expedia (65%), dok je 5. mjesto s gotovo 64% zaposjeo Oath, kompanija vlasnik Yahooa.

Od ostalih popularnijih poslodavaca tu su još Snapchat na 8. mjestu (60% zaposlenika tvrdi da ima problem s izgaranjem na radnom mjestu), Amazon stoji na 11. mjestu (nešto manje od 60%), Microsoft zauzima 15. mjestu (57,61%), 16. je Apple (57,46%), na 22. mjestu je Google (23,8%). Facebook je na 27. mjestu (nešto manje od pola zaposlenih ima taj problem).

Nastavi čitati

Sci

Prvi kontakt s vanzemaljcima bit će u potpunosti drugačiji nego u filmovima. Evo zašto!

Objavljeno

-

Objavio

Gledajući SF filmove i serije, naučeni smo što očekivati od vanzemaljskih oblika života: U Danu nezavisnosti našli smo se pod invazijom, ali smo se spasili podmetanjem računalnog virusa u računalo njihova broda. U War of the Worlds ispostavilo se kako su naši virusi smrtonosni za osvajače, pa smo za dlaku izbjegli holokaust. Znanstvenici kažu kako je takav prikaz vanzemaljaca nerealan i u stvarnosti možemo očekivati nešto sasvim drugo.

Vanzemaljci neće izgledati poput ljudi

Za razliku od serije Star Trek, gdje se ljudi od drugih rasa razlikuju tek po frizuri, pravi prvi kontakt bit će svojevrsni antiklimaks. S obzirom da su se razvili u drastično drugačijem okružju nego mi, vrlo je vjerojatno da vanzemaljci neće ličiti ni na što slično životu na Zemlji, a kamoli ljudima.

Nećemo moći komunicirati s njima

Ukoliko samo prijeđete državnu granicu i zaputite se u primjerice Mađarsku, naći ćete se okruženi ljudima s kojima nećete biti u stanju razmijeniti niti jednu riječ. Zapisi nekih drevnih, izumrlih naroda vjerojatno nikad neće niti biti odgonetnuti. A riječ je o pripadnicima naše vrste.

Komunikacija sa životinjama svedena je tek na osnovno sporazumijevanje s nekoliko vrsta (s psima ili čovjekolikim majmunima, primjerice) i to nakon nekoliko stoljeća suživota, proučavanja i treniranja. Razmjenjivanje informacija s vanzemaljcima, koji možda neće imati niti ista osjetila kao mi – što ako su gluhi i slijepi? – vjerojatno će biti nemoguće.

Ukoliko postoji u Sunčevu sustavu, vanzemaljski život nije odmakao dalje od mikroskopske razine (Credit: popsci.com)
Ukoliko postoji u Sunčevu sustavu, vanzemaljski život nije odmakao dalje od mikroskopske razine (Credit: popsci.com)

Nećemo moći shvatiti stranu tehnologiju

Ukoliko stupimo u kontakt s tehnološki naprednom vrstom (život na Enkeladu i Europi, ako ga ima, nije odmakao dalje od mikroskopske razine), nećemo moći pojmiti uređaje kojima raspolažu. Evolucija u sasvim drugačijim uvjetima uvjetovala je i razvoj tehnologije prilagođene takvom obliku života. Osim toga, ukoliko netko zaista dođe do nas (mi s našom tehnologijom trenutno ne možemo dalje od vlastite orbite) učinit će to s toliko naprednom tehnologijom, da će naši najbolji znanstvenici u to gledati kao što bi homo habilis gledao u laptop.

Prvi kontakt učinit će roboti

Put u svemir je dugotrajan, opasan i naporan. Let do Marsa, primjerice, trajat će najmanje šest mjeseci – i to u jednom smjeru. U tom su pogledu roboti daleko bolji izbor, što pokazuje broj lansiranih misija u duboki svemir: sve su, bez iznimke, u potpunosti autonomne, a prisustvo čovjeka svodi se na boravak u sigurnosti klimatizirane kontrolne sobe negdje na Zemlji.

A ukoliko smo mi nevoljni i nespremni za daleka putovanja, sva je prilika i da druga strana slično misli. Čak štoviše: kad se jednom u dalekoj budućnosti sretnu takva dva robota, moguće je da će civilizacije koje su ih poslale već stoljećima biti izumrle.

Ne moramo se bojati njihovih bolesti, kao niti oni naših

Svaka zaraza koja postoji na Zemlji prilagođena je upravo domaćim uvjetima i vrstama. Primjerice, ako ne želite dobiti gripu, izbjegavat ćete ljude koji ju imaju. Istovremeno ćete provoditi vrijeme sa svojom mačkom ili psom bez bojazni od bilo kakve zaraze.

Iz istog razloga ljudi se neće moći zaraziti bolestima od kojih oboljevaju vanzemaljci, kao što niti oni od nas neće moći dobiti niti prehladu.

Voyager 1, lansiran 1977. godine, još nije napustio Sunčev sustav. Ljudi ne mogu podnijeti tako dugotrajna putovanja (Credit: Wikipedia)
Voyager 1, lansiran 1977. godine, još nije napustio Sunčev sustav. Ljudi ne mogu podnijeti tako dugotrajna putovanja (Credit: Wikipedia)
Nastavi čitati

Preporučeno