Pratite nas

Future

Za što se danas najviše koriste mobiteli?

I zašto je to bitno

Objavljeno

-

Foto: Pixabay

Mobiteli su uvijek s nama i alat su nam za puno toga. Prije se nije moglo ni zamisliti da ćemo u džepu imati jedan uređaj koji predstavlja telefon, budilicu, kalendar, fotoaparat, videokameru, kalkulator, glazbeni player, internet, navigaciju, fotoalbum, diktafon…

Jedno istraživanje naručeno od strane LG-ja je pokazalo da korisnici svoje mobitele češće rabe za fotografiranje nego za uspostavljanje poziva. Istraživanje navika korisnika u Sjedinjenim Državama i Južnoj Koreji kaže da je 87% ispitanih izjavilo da snimaju fotografije mobitelom barem jednom tjedno. 61% ispitanika bi radije poslalo fotografije umjesto tekstualnih poruka za prenošenje informacija.

Što nam je važno kod odabira mobitela?

Fotografije i njihovo brzo dijeljenje su trend kojeg su prepoznali proizvođači. Mobiteli omjera zaslona 2:1 omogućuju brzo dijeljenje fotografije snimljene na gornjem dijelu zaslona – pomoću opcija na donjem dijelu zaslona.

Pokazalo se kako je 54% ispitanika imalo loš osjećaj zbog manjka vještina u fotografiranju mobitelom. 63% njih, pak, nije zadovoljno kompozicijom ili tonom boje na fotkama. Problemi su rješivi ako korisnici odaberu uređaj sa značajkom smanjenja šuma. Neki pametni telefoni čak mogu automatski postaviti idealne načine fotografiranja uzimajući u obzir svjetlosne uvjete.

50% ispitanih traži savršen motiv za fotkanje zbog dijeljenja na društvenim mrežama.

Postoji li idealna kamera?

Sudionici istraživanja su također naveli kakva bi trebala biti ona idealna kamera mobitela. Najčešći odgovor je da ne treba biti kompromisa kad se radi o kvaliteti slike pri zumiranju te kod snimanja jasnih fotki u nepovoljnim svjetlosnim uvjetima.

Korisnici bi htjeli snimiti fotke istog predmeta ili osobe iz različitih kutova i udaljenosti te ih također snimiti s pozadinom na istoj slici. Gotovo 50% njih bi htjelo snimati profesionalne fotke pomoću pametnih telefona. Prema istraživanju je utvrđena i dvostruko veća vjerojatnost da će žene uzeti u obzir kvalitetu kamere kod odabira mobitela.

Birate li i vi mobitele pazeći najviše na svojstva fotoaparata?

Nastavi čitati
Super ponuda
Komentiraj

Dodaj komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Future

Japansko dijete-robot “vrišti” i “pravi grimase” kad ga udari struja

Objavljeno

-

Objavio

Foto: YouTube / Hisashi Ishihara

Grupa istraživača sa Sveučilišta u Osaki stvorila je hiperrealistično dijete-robota, koji je sposoban reagirati na bol izazvanu strujom u dodiru s kožom.

Robot pod imenom Affetto u stanju je uzdisati i utrnuti “od boli” kad se kroz njegovu umjetnu kožu pusti električna struja.

Programiran je tako da vizualno pokazuje osjećaj boli, s ciljem da se testira je li moguće stvoriti umjetnu inteligenciju sa sposobnošću empatije.

Još jedan od razloga za zbog kojih su znanstvenici Affetta programirali za brzu reakciju na bol je da bi mogli razviti brz i jednostavan način prepoznavanja greške ili kvara kod njihovog robota.

A to znači da bi robot, ako je zadužen za dizanje i transport teških tereta, na primjer, mogao se oglasiti “gunđanjem” ili “zategnutim” izrazom lica kad je predmet koji nosi previše težak za njega ili neposredno prije nego što će se pokvariti.

Kratki signali upozorenja, kakvi postoje kod današnjih strojeva je lako ignorirati, dok bi zvuk koji izražava osjećaj boli izazvao bržu i suosjećajniju reakciju ljudi, smatraju japanski znanstvenici.

Affetto je u razvoju od 2012. godine, a osim osjećaja boli, sposoban je pokazivati različite facijalne ekspresije i reagirati na dodire, smijući se i praveći različite grimase.

Nastavi čitati

Future

POREMEĆENO ILI DIRLJIVO? Majka srela preminulu kćer u virtualnoj stvarnosti

Objavljeno

-

Objavio

Foto: Screenshot YouTube / MBCdocumentary

Južnokorejski dokumentarni film o prvoj životnoj simulaciji u kojoj su se srele majka i njena prerano preminula kćer, istinski je ganuo milijune ljudi diljem svijeta.

Nayeon je umrla sa samo sedam godina, nakon teške bolesti tijekom 2016. godine, a nakon nešto manje od četiri godine njena neutješna majka Jang Ji-sung srela se s njom u virtualnoj stvarnosti u kojoj je imala priliku dotaknuti Nayeon i ponovno proslaviti njezin rođendan zajedno.

Neutješna majka je stavila virtualnu kacigu, posebne haptičke rukavice i upravljače, koji su joj omogućili da praktično opipa svoju kćer i non-stop grcajući u suzama milovala i mazila svoju kćer. Kasnije su imale priliku zajedno provesti vrijeme na pikniku i proslaviti kćerkin rođendan uz tortu sa svjećicama. Nyong je čak slikala majku u virtualnoj stvarnosti, a žena je kasnije dobila te fotografije.

MBC Documentary ekipa iz Južne Koreje provela je osam mjeseci istražujući i pripremajući repliku male Nyong, koju su u virtualnu stvarnost prenijeli na osnovu video snimki i fotografija, koje im je dostavila obitelj. Kreacija virtualne djevojčice je dovedena do savršenstva, ali da bi se ovakve stvari omogućile i drugim roditeljima, koja su izgubila djecu, bit će potrebno pronaći način, koji će značajno ubrzati kreiranje virtualnih dvojnika. Za to će se koristiti strojarsko znanje, pomoću kojeg će se koraci, koje je moguće automatizirati, u budućnosti izvršavati brže i bez čekanja.

Pomoću posebne audio-vizualne tehnologije napravljen je i glas djevojčice, koji je bio gotovo identičan njenom pravom. Glas je prvo “ekstraktiran“ iz snimki mobitela i kamere njenih roditelja, digitalno je obrađen i strojno stopljen s likom djevojčice, tako da mimika prati riječi, koje se izgovaraju.

Nakon izuzetno emotivnog susreta s kćerkom, tijekom kojeg je, kako sama kaže – isplakala suza koliko za prethodne četiri godine – Jang Ji-sung je rekla da joj ovo predstavlja iskustvo života i da je zahvalna svima, koji su joj omogućili susret s njenom mezimicom, koja je umrla od neizlječive bolesti.

Majka i kćer su se srele pomoću HTC tehnologije Vive COSMOS, koji je posebna verzija VR uređaja namijenjenog programerima, koji žele razvijati virtualnu stvarnost za različite namjene.

Ova simulacija dio je projekta za osnaživanje primjene virtualne stvarnosti u liječenju depresije i drugih oblika mentalnih poremećaja, objašnjava IGN.

Virtualna stvarnost je, prema različitim istraživanjima, vrlo dobra za poticanje razvoja različitih i prerastanje nekih oblika emotivnih stanja, a u budućnosti ćemo vidjeti sve više slučajeva primjene u medicini, psihologiji i liječenju ljudi u medicinskim ustanovama i kod kuće.

Nastavi čitati

Future

Nova svemirska letjelica kreće prema Suncu po dosad neviđene snimke!

Objavljeno

-

Objavio

Foto: NASA

Svemirska letjelica, koju su zajednički izgradile američke i europske agencije za istraživanje kozmosa, spremna je za put ka Suncu tijekom kojeg će imati neviđen pogled na njegova dva pola, što će pomoći istraživačima u razumijevanju kako ogromna magnetna energija naše zvijezde utječe na planet Zemlju.

Foto: NASA/GSFC/SDO

Letjelica Solar Orbiter polijeće s lansirne rampe u Floridi u nedjelju u 23:03 po lokalnom vremenu i samostalno će otvoriti niz solarnih panela i antena, prije nego što nastavi put ka Suncu u okviru desetogodišnje misije na kojoj će mapirati polarne regije zvijezde.

Mapiranje sunčevih polova moglo bi omogućiti znanstvenicima da prvi put promatraju koncentrirane izvore solarnih vjetrova, mlaz plazme i čestica koje zrače prema van i održavaju zaštitni vanjski mjehur solarnog sustava koji diše u harmoniji sa solarnim vjetrom.

Solar Orbiter nosi 10 instrumenata, među kojima je šest teleskopa, a nalaze se iza toplinskog štitnika koji može podnijeti temperaturu od skoro 538 stupnjeva Celzija. Može dostignuti 42 milijuna kilometara od Sunca što je 95 posto udaljenosti između te zvijezde i Zemlje. Koristeći gravitaciju Zemlje i Venere orbiter će se približiti Suncu i na kraju sinkronizirati s njegovom rotacijom.

Solar Orbiter / Foto: ESA

Svakih 25 dana, kada sonda dođe do najbliže točke, otvorit će se mali prozori na površini toplinskog štita kako bi instrumenti snimili i utvrdili kako se površina Sunca s vremenom mijenja.

Rezultati misije će pomoći NASA-i da utvrdi kako može zaštititi svoje astronaute od radijacije, a znanstvenici će saznati i kako vremenski uvjeti u svemiru izazivaju oštećenja na satelitima i elektronskim uređajima oko i na Zemlji.

Solar Orbiter / Foto: ESA
Nastavi čitati

Preporučeno