Pratite nas

Sci

Znate li što je “phubbing”?

Ovaj “zločin” ste sigurno barem jednom počinili

Objavljeno

-

Foto: Pixabay

“Phubbing” (phone + snubbing) je relativno nova kovanica koja označava zapostavljanje sugovornika zbog mobitela. Modernoj i nadasve nepristojna pošast. Jeste li i vi pokleknuli?

Rezultati zanimljivog istraživanja koje je proveo Huawei pokazali su novije sociološke trendove i obrasce ponašanja.

Više od 60 % ispitanika koristi svoj mobitel za slanje poruka i društvene mreže, a potom za fotografiranje i razgovore. Čini se da su ljudi mahom svjesni svog ponašanja pa čak 67 % njih smatra da su nepristojni kada koriste mobitel u društvu drugih osoba.

Isto tako im zasmeta kada drugi u njihovu društvu gledaju u svoj mobitel i provjeravaju društvene mreže. Bez obzira na navedeno, čak 27 % ispitanika neće upozoriti osobu s kojom su u društvu da je to što čini – nepristojno.

Nemalih 83 % ispitanika smatra da je nekulturno telefonirati na razglasu na javnim mjestima, a više od polovine njih ne voli kad ih netko fotografira bez privole.

Zabrinjavajući podatak otkriva kako više od 50 % ispitanih (često ili rijetko) koristi mobitel prilikom vožnje.

Spomenuti phubbing ljude najčešće rade nesvjesno, no sugovornik to može protumačiti kao da je on sam nedovoljno zanimljiv drugoj strani.

Hrvati, ako je suditi po anketi, teško mogu bez mobitela dulje od jednog dana, a svoje slobodno vrijeme najradije provode upravo na pametnom telefonu.

Kad je riječ o uređajima, anketa je pokazala kako Hrvati preferiraju crnu i plavu boju mobitela. Najvažnija su im svojstva kvalitetna kamera i dugotrajna baterija.

Nastavi čitati
Komentiraj

Dodaj komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Sci

Erasmus+ i njegovi prethodnici: iskustvo koje je promijenilo živote 10 milijuna mladih Europljana

Objavljeno

-

Objavio

Danas objavljeno godišnje izvješće o programu Erasmus+ za 2018. pokazuje da je tijekom zadnja tri desetljeća u tom programu, koji je mnogima promijenio život, sudjelovalo više od 10 milijuna ljudi.

Potpredsjednik za promicanje europskog načina života Margaritis Schinas izjavio je: Ljudi diljem Europe aktivno su uključeni u razmjenu i učenje kad sudjeluju u prekograničnim obrazovnim i sportskim aktivnostima te aktivnostima za mlade. Erasmus+ fantastičan je zajednički uspjeh, a cilj nam je postići još više: veći broj sudionika, veću mobilnost, veću raznolikost, više mogućnosti.

Pri otvaranju događanja za dionike o novom programu Erasmus+ u Bruxellesu, povjerenica za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade Mariya Gabriel izjavila je: Erasmus+ je za naše mlađe generacije pristupna točka za Europu i svijet. Jedno je od najkonkretnijih postignuća EU-a: ujedinjuje ljude diljem kontinenta, stvara osjećaj pripadnosti i solidarnosti, izgrađuje kvalifikacije i poboljšava izglede za sudionike.

Sa sredstvima od 2,8 milijardi eura, odnosno povećanjem od 10 % u odnosu na 2017., 2018. bila je još jedna rekordna godina. U okviru programa Erasmus+ 2018. financirano je više od 23 500 projekata i podržana je mobilnost više od 850 000 studenata, naučnika, učitelja i osoba koje rade s mladima. Gotovo 10 % od 470 000 studenata, pripravnika i zaposlenih u visokom obrazovanju koji su tijekom školske godine 2017./2018. primili bespovratna sredstva putovalo je u partnerske zemlje diljem svijeta i iz njih.

Osim sveučilišnih studenata i osoblja, u okviru programa Erasmus+ sudjelovalo je 40 000 nastavnika i zaposlenih u školama, 148 000 polaznika strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, 8400 zaposlenih u obrazovanju odraslih i 155 000 mladih i osoba koje rade s mladima.

Od 199 sportskih projekata koji su financirani, amaterske sportske organizacije vodile su njih 118. Podržan je i godišnji Europski tjedan sporta, koji je imao neviđen uspjeh s više od 50 000 događanja diljem Europe.

Nadovezujući se na sinergije s Europskom godinom kulturne baštine 2018., mnogim se aktivnostima koje se podupiru u okviru programa Erasmus+ isticala važnost europske kulturne baštine.

Erasmus+ od 2018. podupire i inicijativu za uspostavu europskog prostora obrazovanja do 2025. Inicijativom Europska sveučilišta pomaže se visokim učilištima da uspostave snažne nove saveze.

Kontekst

Erasmus+ i njegovi prethodnici među najuspješnijim su programima EU-a. Još od 1987. mladima omogućuju da steknu nova iskustva odlaskom u inozemstvo. Program Erasmus+ za razdoblje 2014. – 2020. raspolaže sredstvima u iznosu 14,7 milijardi eura. Zahvaljujući tome, 3,7 % mladih iz EU-a imat će priliku studirati, osposobljavati se, stjecati radno iskustvo i volontirati u inozemstvu. Program se proširio s 11 zemalja 1987. na 34 zemlje 2020. (obuhvaća svih 28 država članica EU-a te Island, Lihtenštajn, Norvešku, Sjevernu Makedoniju, Srbiju i Tursku). Otvoren je i partnerskim zemljama iz cijelog svijeta.

Komisija je u svibnju 2018. predstavila prijedlog ambicioznog novog programa Erasmus, u kojem traži da se u sljedećem dugoročnom proračunu EU-a za razdoblje 2021. – 2027. sredstva za taj program udvostruče na 30 milijardi eura. Cilj je učiniti program još uključivijim i dostupnijim osobama iz najrazličitijih sredina te ga proširiti na još više zemalja.

Nastavi čitati

Sci

Na ISS-u ispečeni prvi svemirski kolačići

Objavljeno

-

Objavio

Astronauti na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS) ispekli su kolačiće u posebnoj pećnici prošlog mjeseca. Tri keksa, svaki u zasebnom omotu, vratila su se na Zemlju svemirskim brodom SpaceX Dragon 7. siječnja. Cilj je pokusa istražiti mogućnosti pripreme hrane tijekom dugotrajnih svemirskih putovanja.

Prošlog su tjedna otkriveni rezultati eksperimenta koji su izveli astronauti Luca Parmitano i Christina Koch. Za sada još nitko ne zna kakvog su okusa.

Glasnogovornik tvrtke Double Tree koja je osigurala tijesto za kekse kazao je za BBC da će se kekse ubrzo “dodatno testirati kako bi se ocijenili konačni rezultati eksperimenta”. Tim će se testovima i utvrditi jesu li sigurni za konzumiranje.

Za potrebe pokusa ispečeno je pet keksa tijekom nekoliko dana kako bi se odredila idealna temperatura pečenja kao i potrebno vrijeme. Na Zemlji potrebno je 20-ak minuta pri temperaturi od oko 150 stupnjeva Celzija za pečenje tih keksa. Astronauti su otkrili da pečenje u svemiru traje mnogo dulje.

Prvi keks čije je pečenje trajalo 25 minuta bio je sirov, a drugi koji je u pećnici bio 75 minuta također je imao miris sirovog tijesta. Astronauti su se u procjeni oslanjali na izgled i miris kolačića. Četvrti i peti, koji su se pekli 120 minuta uz hlađenje od 25 minuta odnosno 130 minuta u pećnici uz hlađenje od 10 minuta, činili su se najuspješnijima. Dok je trajalo pečenje talijanski astronaut Parmitano redovito je izvještavao o napretku pokusa.

Ispečeni su u prototipu pećnice koju su izradili NanoRacks i Zero G Kitchen. Zero G Kitchen opisao je pećnicu kao cilindrični izolirani spremnik koji može ispeći uzorke hrane u uvjetima lebdenja. Pećnica funkcionira na sličnom principu kao tosteri.

Nastavi čitati

Sci

Ovaj stroj će održavati jetru za transplantaciju živom čak tjedan dana

Objavljeno

-

Objavio

Foto: Pixabay

Uz postojeću tehnologiju, ljudska jetra donirana za transplantaciju može se održati na životu samo 24 sata. Često se događa da je jetra oštećena i bolesna i ne može se uopće upotrijebiti za transplantaciju. To bi se uskoro moglo promijeniti. Liver4Life, projekt Instituta Wyss, razvio je perfuzijski uređaj za jetru koji može sačuvati ozlijeđenu ljudsku jetru tjedan dana i čak popraviti štetu.

U radu objavljenom u časopisu Nature Biotechnology, istraživači Sveučilišne bolnice Zurich, ETH Zurich i Sveučilišta u Zurichu, objašnjavaju kako perfuzijski stroj oponaša tjelesne funkcije kako bi održao jetru živom. Uređaj ubrizgava inzulin i glukagon zbog kontrole razine glukoze, funkcije koju obično nadzire gušterača. Umjesto bubrega, dijalizna membrana osigurava uklanjanje otpada. Oksigenator igra ulogu pluća. Infuzije hranjivih tvari zamjenjuju crijeva, a pumpa služi kao srce. Stroj neprestano pomiče jetru kako bi oponašao pokrete koji bi inače bili uzrokovani dijafragmom.

Istraživači su perfuzijski stroj prvo testirali koristeći svinjske jetre, a zatim su dobili 10 ljudskih jetri koje su odbijene za transplantaciju u svim bolnicama u Europi i u protivnom bi bile bačene. Šest od deset jetri u potpunosti se oporavilo i uspješno su sačuvane tjedan dana. To je puno duži vremenski period nego kod trenutnih metoda. Jetre su također pokazale smanjenje oštećenja i markera upale nakon jednog ili dva dana u stroju.

Puno je još posla ostalo prije nego što bude moguće jetra sačuvana u ovom stroju presaditi na ljude, ali bi ovakva tehnologija mogla učiniti veći broj jetra dostupnim za transplantaciju. To bi moglo spasiti živote mnogih pacijenata koji pate od bolesti jetre i raznih karcinoma.

Opće je poznato da se jetra obnavlja, pa bi ova tehnologija jednog dana mogla pacijentu ukloniti mali komad zdrave jetre, uzgajati ga u perfuzijskom stroju i presaditi regeneriranu jetru natrag u izvornog pacijenta, istovremeno uklanjajući preostali bolesni dio. Ili bi se zdrava jetra darivatelja mogla razdvojiti u više komada, te bi se svaki komad potom mogao uzgajati u perfuzijskom stroju, što bi u konačnici dalo više od jednog transplantabilnog organa.

Nastavi čitati

Preporučeno