{"id":1076,"date":"2012-02-07T14:54:34","date_gmt":"2012-02-07T13:54:34","guid":{"rendered":"http:\/\/e-kako.geek.hr\/2012\/02\/07\/kako-je-zlato-postalo-svjetskom-valutom\/"},"modified":"2014-03-22T19:52:09","modified_gmt":"2014-03-22T18:52:09","slug":"kako-je-zlato-postalo-svjetskom-valutom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/drustvo\/kako-je-zlato-postalo-svjetskom-valutom\/","title":{"rendered":"Kako je zlato postalo svjetskom valutom?"},"content":{"rendered":"<p>\u0160to je to \u0161to \u010dini zlato tako vrijednim i privla\u010dnim ve\u0107 tisu\u0107lje\u0107ima? Za\u0161to je ba\u0161 zlato, a ne neki drugi metal ili materijal?<\/p>\n<p>Zlato je postalo valutom koju vole i cijene diljem planete i kojom bi se mogla odre\u0111ivati vrijednost svega ostalog. Zlato je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol Au.<\/p>\n<p>Svakodnevno slu\u0161amo, \u010ditamo i gledamo vijesti o europskoj i svjetskoj gospodarskoj krizi, povijesno slabom euru, dr\u017eavama pred financijskim slomom te zabrinutim svjetskim \u010delnicima koji ve\u0107 mjesecima poku\u0161avaju prona\u0107i najbolje rje\u0161enje. Stalno se u tim raspravama spomene zlato i kako bi se svijet ponovno trebao okrenuti ekonomiji temeljenoj na tom metalu.<\/p>\n<p>Kemijski in\u017eenjer Sanat Kumar Element, \u0161ef odjela kemijskog in\u017eenjerstva na Sveu\u010dili\u0161tu Columbia,obja\u0161njava da mora zadovoljiti \u010detiri osnovna uvjeta kako bi mogao postojati kao samostalna i vrijedna valuta.<\/p>\n<p>UVJETI:<\/p>\n<ul>\n<li>Ne smije i ne mo\u017ee biti plin, budu\u0107i da plinovi naprosto nisu prakti\u010dni za svakodnevnu valutnu razmjenu. Ovim se prvim pravilom iz \u201eigre izbacuje velika ve\u0107ina elemenata na periodnoj tablici, a me\u0111u njima su i plemeniti plinovi, koji ina\u010de zadovoljavaju sve tri ostala uvjeta.<\/li>\n<li>Takav element ne smije biti korozivan ili reaktivan. Na primjer, \u010disti litij eksplodira kad ga izlo\u017eimo vodi ili zraku. \u017deljezo hr\u0111a. Ovim pravilom dodatnih 38 elemenata ne zadovoljava uvjet.<\/li>\n<li>Ne smije biti radioaktivan. Osim \u0161to bi va\u0161 novac u tom slu\u010daju protekom vremena naprosto \u201eispario, radijacija je vrlo opasna za ljude i brzo bi vas usmrtila. Ovo eliminira dodatna dva reda elemenata koje se prikazuje izdvojeno iz tablice, a zovu se jo\u0161 i aktinidi te lantanidi.\u00a0Ostaje nam jo\u0161 tridesetak elemenata koji zadovoljavaju sva tri uvjeta, ali ve\u0107ina naprosto nije pogodna da se koristi kao valutno sredstvo.<\/li>\n<li>Element mora biti dovoljno rijedak da bude vrijedan, ali ne toliko rijedak da ga je gotovo nemogu\u0107e prona\u0107i.Svega pet elemenata zadovoljavaju sve uvjete: rodij, paladij, platina, srebro i zlato.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>Srebro<\/strong> se svojevremeno koristilo kao valuta, ali nikad nije uspjelo postati dominantan element zbog \u010dinjenice da vrlo lako gubi boju, odnosno tamni. Ina\u010de je kao i zlato, rijedak, vrijedan mineral. <strong>Rodij<\/strong> i <strong>paladij<\/strong> su otkriveni tek u 19. stolje\u0107u, stoga ih stare civilizacije zapravo nisu mogle koristiti, a kamoli trgovati njima. <strong>Platina<\/strong> je najbli\u017ei element tome da bude svjetska valuta, ali ono \u0161to ga kona\u010dno diskvalificira jest \u010dinjenica da se tali tek na 1600 stupnjeva Celzijusa, \u0161to je temperatura koju starije civilizacije nisu mogle posti\u0107i svojom tada\u0161njom tehnologijom, stoga nisu bili u mogu\u0107nosti kovati ga u nov\u010di\u0107e ili drugi oblik uniformirane valutne jedinice.<\/p>\n<p>Nakon svega ovoga mo\u017eete zaklju\u010diti da je zlato najpodobnije da bude svjetski ekvivalent vrijednosti svih dobara.\u00a0Metal je sam po sebi dovoljno \u010dvrst, a opet ga je lagano oblikovati. Ne reagira niti s jednim elementom i potpuno je bezopasno za kori\u0161tenje. Poznavale su ga civilizacije jo\u0161 prije 6.000 godina.<\/p>\n<p><strong>Koliko iskopanog zlata trenutno postoji na svijetu?\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong><\/strong>Ne mo\u017ee se sa sigurno\u0161\u0107u utvrditi, ali najbolje stru\u010dne procjene govore da bi se moglo raditi o 165 tisu\u0107a tona. To je brojka koju su ljudi iskopali tijekom svoje cjelokupne povijesti, a jo\u0161 je zanimljivija \u010dinjenica da je vi\u0161e od polovice iskopano u zadnjih pola stolje\u0107a.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u0160to je to \u0161to \u010dini zlato tako vrijednim i privla\u010dnim ve\u0107 tisu\u0107lje\u0107ima? Za\u0161to je ba\u0161 zlato, a ne neki drugi metal ili materijal?<\/p>\n","protected":false},"author":1975,"featured_media":1075,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[11,12],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1076"}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1975"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1076"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1076\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1075"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1076"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1076"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1076"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}