Danas je to vi\u0161e iz navike nego potrebe, jer je voda iz ve\u0107ine vodovoda jo\u0161 uvijek pitka, ali ipak ako iz nekog razloga ne pijete vodu iz slavine, nego kupujte ili to\u010dite onu iz plasti\u010dne ambala\u017ee, provjerite o kakvim se bocama radi. Pitate se za\u0161to? Radi kemijskog sastava plastike. Plastika je naziv za razli\u010dite umjetne ili poluumjetne polimerske materijale, ali nisu sve plasti\u010dne boce jednako opasne. Na dnu svake ambala\u017ee potra\u017eite trokut s brojem u sredini. On govori, koliko je opasna va\u0161a plastika.<\/p>\n
1 \u2013 PET<\/strong> ( \u010desto i PETE<\/strong> ) \u2013 Te su boce u ve\u0107ini slu\u010dajeva namijenjene jednokratnoj upotrebi. Postoji mogu\u0107nost, da ispu\u0161taju te\u0161ki metal antimon i kemijsku tvar EPA, koja ometa djelovanje hormona. Takve boce mogu ispu\u0161tati i kancerogene spojeve.<\/p>\n 2 \u2013 HDP<\/strong> ( nekad i HDPE<\/strong> ) – Radi se o \u201edobroj\u201c plastici, za koju postoji najmanja vjerojatnost ispu\u0161tanja kemikalija u vodu.<\/p>\n 3 \u2013 PVC<\/strong> ( nekad i 3V<\/strong> ) \u2013 Ova plastika ispu\u0161ta dvije otrovne kemikalije, a obje ometaju djelovanje hormona u ljudskom tijelu. Usprkos tome, to je jo\u0161 uvijek naj\u010de\u0161\u0107e upotrebljavana plastika za boce.<\/p>\n 4 \u2013 LDPE<\/strong> \u2013 Plastika, koja ne ispu\u0161ta kemikalije u vodu. Unato\u010d tome se ne koristi za izradu plasti\u010dnih boca, nego uglavnom za izradu plasti\u010dnih vre\u0107ica za namirnice.<\/p>\n 5 \u2013 PP<\/strong> \u2013 Jo\u0161 jedna od \u201edobrih\u201c plastika, obi\u010dno bijele ili poluprozirne boje. Koristi se za boce u koje se pakiraju sirupi, ili \u010da\u0161ice za jogurt.<\/p>\n 6 \u2013 PS<\/strong> \u2013 Plastika koja ispu\u0161ta u vodu kancerogenu tvar STIREN. Naj\u010de\u0161\u0107e se koristi u \u010da\u0161icama za kavu za jednokratnu uporabu, ili u ambala\u017ei brze prehrane.<\/p>\n 7 \u2013 PC<\/strong> ( ili bez oznake ) \u2013 To je najlo\u0161ija plastika za prehrambene proizvode, jer izlu\u010duje kemikaliju BPA. Na \u017ealost, koristi se u bo\u010dicama za dojen\u010dad, sportskim bocama i posudama za spremanje hrane.<\/p>\n Plasti\u010dne mase, koje ne otpu\u0161taju kemikalije u vodu su, dakle, 2, 4 i 5, ili s oznakom HDP, HDPE, LDPE, PP. Kod svih drugih radije razmislite o njihovoj uporabi. Jo\u0161 je uvijek najbolje \u010duvati vodu u staklenim bocama. Nije dovoljno pa\u017enju samo posve\u0107ivati sastavu vode, nikako ne smijemo zanemariti sastav ambala\u017ee u kojoj se nalazi. Bliska budu\u0107nost nam nagovje\u0161tava da je pitke vode u svijetu sve manje i manje i samo je pitanje vremena , kada \u0107emo na \u017ealost, vodu sve \u010de\u0161\u0107e vodu piti iz plasti\u010dnih boca.<\/p>\n Najopasnije plasti\u010dne ambala\u017ee<\/strong> su one s oznakama 1,3,6 ili 7. Voda u takvim bocama je podlo\u017ena kemijskom ili temperaturnom djelovanju, a kod naknadnog punjenja i bakteriolo\u0161kom. Po\u017eeljne bi bile staklenke, ali su neprakti\u010dne, zato preporu\u0107amo aluminijske boce ( ne plasti\u010dne, jer su zbog cijene obi\u010dno iz najlo\u0161ije plastike ) sa za\u0161titnom ko\u0161uljicom koja odvaja sadr\u017eaj od aluminija. Izvor: kru\u017eni mail<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Danas je to vi\u0161e iz navike nego potrebe, jer je voda iz ve\u0107ine vodovoda jo\u0161 uvijek pitka, ali ipak ako iz nekog razloga ne pijete vodu iz slavine, nego kupujte ili to\u010dite onu iz plasti\u010dne ambala\u017ee, provjerite o kakvim se bocama radi.<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":1177,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[11,12],"tags":[],"class_list":["post-1179","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","category-edukacija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1179","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1179"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1179\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1177"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1179"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1179"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1179"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}