U bogatim dru\u0161tvima s dobro razvijenom arhitekturom i umjetno\u0161\u0107u poznato je da se velika pa\u017enja pridavala izgradnji velebne grobnice… U bogatim dru\u0161tvima s dobro razvijenom arhitekturom i umjetno\u0161\u0107u poznato je da se velika pa\u017enja pridavala izgradnji velebne grobnice u \u010dast poginulom faraonu, caru, kralju ili karizmati\u010dnom vo\u0111i za kojeg se smatralo da zaslu\u017eio spomenik koji \u0107e svjedo\u010diti o rasko\u0161no minulom \u017eivotu.<\/p>\n
One nam govore o dru\u0161tvima koja po\u0161tuju svoje vo\u0111e te su spremna ulo\u017eiti \u010ditavo bogatstvo kako bi sa\u010duvali uspomenu na njih.<\/p>\n
Keopsova piramida grobnica<\/strong> je faraona Kufua u Gizi, kojeg su Grci jo\u0161 zvali i Keops. Smatra se najstarijom i najpoznatijom gra\u0111evinom \u010dovje\u010danstva. Dio je piramida u Gizi zapadno od rijeke Nila. Najve\u0107a je, a blizu nje se nalazi Velika sfinga, te Kefrenova piramida. Drevni egipatski kraljevi vjerovali su da zagrobni \u017eivot ovisi o na\u010dinu o\u010duvanja njihova tijela nakon smrti.<\/p>\n Tutankhamonova grobnica<\/strong>. Tutankhamon je bio kralj Egipta od svoje devete do osamnaeste godine, kada je umro 1327. godine prije nove ere. Njegova grobnica u Dolini kraljeva u Tebi bila je zatrpana ispod \u0161ute zaostale od gradnje grobnice Ramzesa VI. i zbog toga je ostala daleko od o\u010diju plja\u010dka\u0161a grobova. U studenom godine 1922. Howard Carter, britanski arheolog, otkriva grobnicu nepoznatog faraona, netaknutu, a sadr\u017eavala je neke od najljep\u0161ih primjera egipatske umjetnosti. Mumija Kralja Tuta bila je u tri lijesa polo\u017eena jedan u drugome, od kojih je prvi bio od \u010distog zlata, a dva vanjska bila su od pozla\u0107enog drveta. Iako je grobnica, s obzirom na mo\u0107ne piramide, sasvim malena, svjedo\u010di o misterioznom svjedo\u010danstvu kao i bogatom \u017eivotu mladoga faraona.<\/p>\n “Riznica faraona<\/strong>“. Uzak prolaz izme\u0111u stijena vodi do Khasn\u00e9 ili \u201eRiznice faraona\u201c, nedovr\u0161ene grobnice u Petri u jugozapadnom Jordanu. Riznica pripada skupini grobnica koju su u 3. Stolje\u0107u izgradili Nabatejci koje su kasnije pokorili Rimljani. Gra\u0111evina od ru\u017ei\u010dastog pje\u0161\u010denjaka je 27 metara \u0161iroka i 40 metara visoka, a urezana je u glatku liticu. Riznica je kasnije slu\u017eila kao kr\u0161\u0107anska crkva, a i kri\u017eari su je koristili kao upori\u0161te. Ponovno ju je otkrio \u0161vicarski istra\u017eiva\u010d Johann Burckhardt 1812.g.\u201eRiznica faraona\u201c. Uzak prolaz izme\u0111u stijena vodi do Khasn\u00e9 ili \u201eRiznice faraona\u201c, nedovr\u0161ene grobnice u Petri u jugozapadnom Jordanu. Riznica pripada skupini grobnica koju su u 3. Stolje\u0107u izgradili Nabatejci koje su kasnije pokorili Rimljani. Gra\u0111evina od ru\u017ei\u010dastog pje\u0161\u010denjaka je 27 metara \u0161iroka i 40 metara visoka, a urezana je u glatku liticu. Riznica je kasnije slu\u017eila kao kr\u0161\u0107anska crkva, a i kri\u017eari su je koristili kao upori\u0161te. Ponovno ju je otkrio \u0161vicarski istra\u017eiva\u010d Johann Burckhardt 1812.g.<\/p>\n Mauzolej u Halikarnasu<\/strong> smatra se nadahnu\u0107em svim budu\u0107im grobnicama diljem svijeta, a koji je za svoje vje\u010dno po\u010divali\u0161te naru\u010dio satrap Mauzol, pokrajinski namjesnik perzijske satrapije Karije. Nastaje 306. godine pr. Kr, nalazi se na obali Egejskog mora, u jugozapadnom dijelu dana\u0161nje Turske. Gotovo 17. Stolje\u0107a ostao je u svom prvobitnom stanju, no sna\u017ean zemljotres gotovo je izbrisao \u010ditavi izgled grobnice. Ostaci mauzoleja upotrijebljeni su kako bi vitezovi reda Svetog Ivana u 15. stolje\u0107u utvrdili i oja\u010dali zamak u okolici Halikarnasa. Od tada samo se pretpostavlja izgled grobnice, a na samoj lokaciji mogu\u0107e je vidjeti ostatke temelja. Poku\u0161ane su brojne rekonstrukcije, ali sve su samo naga\u0111anja, zapravo se ne mo\u017ee sa sigurno\u0161\u0107u potvrditi kako je nekad izgledala ta magi\u010dna gra\u0111evina.<\/p>\n Ratnici od terakote<\/strong>. Godine 1974. radnici su, kopaju\u0107i pokraj Xiana u sjeverozapadnoj Kini, slu\u010dajno otkrili jedan od najve\u0107ih arheolo\u0161kih nalaza 20. stolje\u0107a: jamu u kojoj se nalazila velika vojska ratnika na\u010dinjenih od terakote (pe\u010dene gline). Otkrilo se da su to \u010duvari grobnice prvog kineskog cara Qin Shihuanga (259-210. god. pr. Kr). U prvoj jami na\u0111eno je vi\u0161e od 6 000 vojnika u prirodnoj veli\u010dini, a u druge dvije jame, koje su naknadno otkrivene, ima ih i vi\u0161e. Careva grobnica jo\u0161 nije istra\u017eena ali vjeruje se da car po\u010diva u podzemnoj pala\u010di.Nintokuova grobnica u Osaki (Japan), nakon piramide i grobnice s ratnicima od terakote, tre\u0107a je po veli\u010dini u svijetu. Vjeruje se da je rije\u010d o grobnici cara Nintokua koji je vladao tijekom 4. stolje\u0107a. Duga je 486 metara, a visina joj je 35 metara. Sastoji se od humka oblika klju\u010danice okru\u017eena sa tri opkopa. Car je vjerojatno pokopan u sredini kroz odgovaraju\u0107i okomiti rov, a nakon toga grob je zape\u010da\u0107en. U 19. Stolje\u0107u arheolozi su iskopavali humku i otkrili vrijedne nalaze koji su uklju\u010divali oklop presvu\u010den zlatom, kacigu i ma\u010d na\u0111ene unutar sarkofaga.<\/p>\n Taj MAHAL<\/strong> najpoznatiji je indijski spomenik, smje\u0161ten na obali rijeke Jumna kod Agre. Sagra\u0111en je kao grobnica u \u010dast Mumtaz Mahal, voljene \u017eene mogulskog cara \u0161aha D\u017eahana, koji danas tako\u0111er le\u017ei u toj grobnici. Svaki je detalj te grobnice bio u simetriji sa svim ostalim, i tako \u010dinio najharmoni\u010dniji grob svih vremena. Nakon careve smrti, te smje\u0161tanjem njega u istu grobnicu, ta simetrija je naru\u0161ena. Car je unajmio najbolje arhitekte da sagrade ovaj mauzolej uz pomo\u0107 20 000 radnika a bio je zavr\u0161en 1643. Kako su prikazi ljudi zabranjeni u islamskoj umjetnosti, mramor kojim je grobnica ukra\u0161ena nosi biljne uzorke. Neka od blaga Taj Mahala bila su ukradena, ali je sve s ljubavlju i obnovljeno.<\/p>\n Pogrebni brod iz Oseberga<\/strong>. Dugi brod iz Oseberga prona\u0111en 1903. godine smatra se najljep\u0161im od svih vikin\u0161kih pogrebnih brodova. Ostao je sa\u010duvan u glini na lokalitetu 113 kilometara ju\u017eno od Osla u Norve\u0161koj. Kad je otkopan, dijelovi su konzervirani i ponovno je sastavljen. Napravljen je od hrastovine, ali iako je imao vesla za 30 ljudi, vjerojatno nije bio predvi\u0111en za plovidbu. Sagra\u0111en je oko 820. I poslu\u017eio je kao grobna komora za kraljevnu i njenu slu\u0161kinju, koje su pokopane sa svime \u0161to \u0107e im biti potrebno u zagrobnom \u017eivotu, uklju\u010duju\u0107i i posu\u0111e i krevet.<\/p>\n Napoleonova grobnica.<\/strong> Najmla\u0111i grobni spomenik, ali i spomenik novijeg doba svakako je vrijedno spomenuti. Po\u0161to je osvojio veliki dio Europe, Napoleon je umro 1821. u izgnanstvu na otoku Sveta Helena u ju\u017enom Atlantiku. Kasnije su njegovi ostaci vra\u0107eni u Francusku, gdje je za njega sagra\u0111ena prekrasna grobnica u crkvi Les Invalides u Parizu. Godine 1861. Napoleonovi ostaci preneseni su u tu grobnicu, oko koje su upisana imena svih njegovih vojnih pobjeda. Tijelo mu je smje\u0161teno u \u0161est sanduka sastavljenih jedan u drugi. Najmanji sanduk bio je od \u017eeljeza prekrivena kositrom, drugi od mahagonija, tre\u0107i i \u010detvrti od olova, peti od ebanovine a \u0161esti od hrastovine. Sada su uz tu grobnicu i grobnice drugih francuskih vojnih junaka<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U bogatim dru\u0161tvima s dobro razvijenom arhitekturom i umjetno\u0161\u0107u poznato je da se velika pa\u017enja pridavala izgradnji velebne grobnice…<\/p>\n","protected":false},"author":153,"featured_media":1185,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[11,18],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1190"}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/153"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1190"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1190\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1185"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1190"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1190"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1190"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}