Od prapovijesti, ljudi (ili barem ne\u0161to \u0161to se ljudima moglo nazvati) svoja su blaga skrivali, zakapali u zemlju, odlagali u spilje, potapali u vode…<\/p>\n
Sve dok su bogatstva postoje, postoje i plja\u010dke, bilo da je rije\u010d o onima iz zavisti, no naj\u010de\u0161\u0107e su one sa \u017eeljom za boga\u0107enjem. Rupe u ljudskom moralu nemaju granice. Iz vremena najstarijih ljudskih civilizacija, oko 1190.g. pr. n.e. poznati su nam plja\u010dka\u0161i koji dolaze s mora (morski narodi), prete\u010da gusara, koji su uni\u0161tili hetitsko carstvo, ubijali i plja\u010dkali, sve na putu, kroz cijelo Sredozemlje. Njihova glavna crta bila je plja\u010dkanje vladarskih grobova, pritom su do\u0161li i do afri\u010dkog kontinenta s namjerom jo\u0161 ve\u0107eg boga\u0107enja. Legenda kru\u017ei \u2013 prilikom poku\u0161aja pusto\u0161enja groba najpoznatijeg faraona, razbojnike je zadesila neobja\u0161njiva po\u0161ast. Neznanjem hijeroglifa, nemogu\u0107no\u0161\u0107u \u010ditanja istih, zanemarili su natpis na ulazu u grobnicu: \u201eSmrt \u0107e sna\u0107i one koji ometu san faraona!\u201c. Taj natpis i danas, nalazi se na grobu kralja Tutankamona.<\/p>\n
Akademska plja\u010dka, odnosno plja\u010dka u znanstvene svrhe, dogodila se 17. velja\u010de 1923. godine, kada su slavni arheolog Howard Carter i njegov tim stru\u010dnjaka otvorili grobnicu Tutankamonovu u Egiptu prvi put nakon 3 000 godina, zaboraviv\u0161i posve na upozorenje o smrti urezano iznad ulaza. Tri mjeseca kasnije, lord Carnarvon (George Herbert V. Earl of Carnarvon), sponzor velike ekspedicije, umire u Kairu, a brojni drugi \u010dlanovi umrli su ubrzo nakon povratka u Englesku. \u0160est godina kasnije, 12 \u010dlanova ekspedicije bilo je mrtvo, a jo\u0161 sedam godina, samo njih dvoje ostalo je \u017eivo. Od prvobitnog tima, jedino je Howard Carter mogao svjedo\u010diti o prokletstvu. Taj doga\u0111aj privukao je sve znanstvenike svijeta koji godinama poku\u0161avaju otkriti kako se ipak ne radi o pukoj legendi, nego takav doga\u0111aj iza sebe ima medicinski dokazanu pozadinu. Naime, dokumentarni film Discovery Channel-a govori o spoznajama znanstvenika da se radi o gljivici koja je jedina pre\u017eivjela vi\u0161e od 3 000 godina u piramidi, i kako je upravo ona zaslu\u017ena za smrt velike ekspedicije, kao i plja\u010dka\u0161a prije. Naravno, ni\u0161ta nije posvema dokazano.<\/p>\n
Druga teorija vodi sasvim dalje od znanstvenih otkri\u0107a, a povezana je s okultizmom. Aleister Crowley, sotonist, ubio je sve pripadnike visokog engleskog dru\u0161tva kako bi se osvetio za blasfemi\u010dno otvaranje groba. Crowley je osmislio kult koji se temeljio na drevnim egipatskim bogovima, bio je samozvani prorok vjerske filozofije thelema, iz tog razloga niz neobja\u0161njivih smrti pripisuje se njemu u knjizi \u201eLondonska kletva\u201c Marka Beynona. Mediji danas izvje\u0161\u0107uju o vili u nekada\u0161njem posjedu Georga Herberta, na obali talijanskog grada Portofina. Nakon Georgove smrti u Kairu, naslijedila ju je njegova ro\u0111akinja, a vilu navodno opsjeda Tutankamonova kletva. Monumentalno zdanje prati nekoliko neobja\u0161njivih smrti, \u0161to Herbertovih ro\u0111aka, \u0161to smrti talijanskog modela, Francesce Auguste, stoga na tr\u017ei\u0161tu nekretnina ostaje neprodana, jer se nakon Augustine smrti niti jedan od 13 potencijalnih kupaca nije izjasnio o kupovini. Dodatnu mistiku vile poja\u010dava figura indijskog mistika i duhovnog vo\u0111e Meher Babe, koji se nakon posjete vile 1925. zarekao na \u0161utnju i od tada, sve do smrti, nikad vi\u0161e nije progovorio.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Od prapovijesti, ljudi (ili barem ne\u0161to \u0161to se ljudima moglo nazvati) svoja su blaga skrivali, zakapali u zemlju, odlagali u spilje, potapali u vode…<\/p>\n","protected":false},"author":153,"featured_media":1191,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[11,18],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1193"}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/153"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1193"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1193\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1191"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1193"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1193"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1193"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}