{"id":1217,"date":"2011-03-14T09:49:21","date_gmt":"2011-03-14T08:49:21","guid":{"rendered":"http:\/\/e-kako.geek.hr\/2011\/03\/14\/kako-nastaje-nuklearna-energija\/"},"modified":"2015-07-23T23:26:36","modified_gmt":"2015-07-23T22:26:36","slug":"kako-nastaje-nuklearna-energija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/znanost\/kako-nastaje-nuklearna-energija\/","title":{"rendered":"Kako nastaje nuklearna energija?"},"content":{"rendered":"<p>Atom pomalo nalikuje na Sun\u010dev sustav u malome, s jezgrom u sredini i \u010desticama &#8211; elektronima u njegovu vanjskom dijelu koji kru\u017ee po orbitalama omota\u010da.<\/p>\n<p>Jezgra se sastoji od protona i neutrona. Atome nekog elementa, koji se razlikuje po broju neutrona, nazivamo izotopima.<\/p>\n<p>Postoje dva razli\u010dita na\u010dina dobivanja energije iz atoma. Atom mo\u017eemo razbiti u dva lak\u0161a, ili spojiti dva atoma da bi se dobio jedan te\u017ei. Nazivi tih dvaju postupaka su fisija i fuzija. U oba slu\u010daja osloba\u0111a se velika koli\u010dina energije, jer u ovakvim reakcijama jedan dio po\u010detne mase nestane, potpuno se pretvaraju\u0107i u energiju.<\/p>\n<p>Atomska i nuklearna energija su iste stvari, ali je to\u010dnije govoriti o nuklearnoj energiji, jer u reakcijama fisije i fuzije sudjeluju jezgre atoma, i iz nje potje\u010de masa koja nestane i koja se pretvori u energiju.<\/p>\n<p>Kada nastane atomska fisija, atom se podijeli u dva jednostavnija atoma i oslobodi veliku koli\u010dinu energije. Uvijek oslobodi i neutrone, koji se izba\u010deni velikom snagom, sudaraju s drugim atomskim jezgrama, uzrokuju\u0107i njihovu fisiju. I iz tih jezgara mogu biti oslobo\u0111eni neutroni koji \u0107e se sudarati s drugim atomima, i tako reakcija ide dalje. Kad jednom krene, reakcija uzrokuje druge, tj. <strong>lan\u010dane reakcije<\/strong>. Zbog ovoga nuklearna reakcija mo\u017ee biti eksplozivna (<strong>u atomskoj bombi<\/strong>).<\/p>\n<p>Nuklearne reakcije fisije otkrivene su pokusima na uranu, koji je bio bombardiran neutronima. Uran je jedan od elemenata kod kojega je najlak\u0161e izazvati fisiju s velikim osloba\u0111anjem energije. Op\u0107enito govore\u0107i, najlak\u0161e se cijepaju elementi te\u017ei od torija. Najvi\u0161e se koriste razli\u010diti izotopi urana i plutonija. Kod fuzije koriste se lak\u0161i elementi, posebice vodik i njegovi izotopi (deuterij i tricij), koji stapaju\u0107i se stvaraju jezgre helija.<\/p>\n<p>Sun\u010deva energija potje\u010de od nuklearne fuzije. Ne samo Sun\u010deva, nego i energija zvijezda potje\u010de iz reakcija fuzije jezgara vodika. Energija koja se osloba\u0111a iz Sunca djelomi\u010dno sti\u017ee sve do nas, kao svjetlo i toplina.<\/p>\n<p>Nuklearna energija se danas, na\u017ealost, jo\u0161 uvijek upotrebljava u <strong>vojne svrhe<\/strong> (supersile su nakupile \u010ditave arsenale nuklearnog oru\u017eja).U mirovne svrhe najvi\u0161e se koristi u nuklearnim elektranama za proizvodnju elektri\u010dne energije. Tu se nuklearne reakcije koriste kontrolirano, u nuklearnim reaktorima za proizvodnju toplinske energije. Grijanjem vode stvara se para koja pokre\u0107e turbine, koje pretvaraju toplinsku energiju pomo\u0107u generatora u elektri\u010dnu energiju. Drugo je va\u017eno kori\u0161tenje atomske energije u mirnodopske svrhe upotreba radioaktivnih izotopa u medicini.<\/p>\n<p><strong>Otpad<\/strong> od nuklearnog goriva je opasno radioaktivan pa se mora potopiti na morsko dno ili zakopati duboko u zemlju. Ispitivanje nuklearnog oru\u017eja i o\u0161te\u0107enje reaktora mogu uzrokovati dugotrajne zdravstvene opasnosti zbog osloba\u0111anja radioaktivnog materijala u zrak.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Atom pomalo nalikuje na Sun\u010dev sustav u malome, s jezgrom u sredini i \u010desticama &#8211; elektronima u njegovu vanjskom dijelu koji kru\u017ee po orbitalama omota\u010da.<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":1215,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[53,50],"tags":[],"class_list":["post-1217","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-fizika","category-znanost"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1217","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1217"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1217\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1215"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1217"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1217"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1217"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}