{"id":1220,"date":"2011-02-17T12:33:01","date_gmt":"2011-02-17T11:33:01","guid":{"rendered":"http:\/\/e-kako.geek.hr\/2011\/02\/17\/kako-su-podijeljene-klimatske-zone\/"},"modified":"2015-07-24T11:26:43","modified_gmt":"2015-07-24T10:26:43","slug":"kako-su-podijeljene-klimatske-zone","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/znanost\/kako-su-podijeljene-klimatske-zone\/","title":{"rendered":"Kako su podijeljene klimatske zone?"},"content":{"rendered":"<p><strong>Klima<\/strong> je prosje\u010dno vrijeme koje se javlja na jednom mjestu kroz niz godina.<\/p>\n<p>Tvrdnja: \u00bbGrenland je hladna zemlja\u00ab &#8211; odnosi se na klimu. \u00bbNe\u0107e li ki\u0161iti danas?\u00ab je zapa\u017eanje o vremenu koje se mijenja iz dana u dan, a ponekad iz sata u sat.<\/p>\n<p>Klima jednog mjesta ponajvi\u0161e ovisi od toga koliko je smje\u0161teno sjeverno ili ju\u017eno od ekvatora; veoma je va\u017ean i na\u010din na koji je raspore\u0111eno kopno ili more u tom podru\u010dju. Planine, oceanske struje i vjetrovi igraju va\u017enu ulogu u formiranju klime.<\/p>\n<p>Zemlja mo\u017ee biti grubo podijeljena na tri podru\u010dja s jednakom vrstom klime. Ta se podru\u010dja nazivaju klimatske zone. Blizu Sjevernog i Ju\u017enog pola su <strong>polarne klimatske zone<\/strong>. One su veoma hladne, sa snijegom i ledom kroz \u010ditavu godinu, iako tamo u stvari ne pada mnogo snijega. Tamo ima samo dva godi\u0161nja doba: duga zima i kratko sun\u010dano ljeto kad danje svjetlo traje svih 24 sata dnevno.<\/p>\n<p><strong>Tropska podru\u010dja<\/strong> le\u017ee s obje strane ekvatora i topla su kroz \u010ditavu godinu. Dijelovi tropskog pojasa imaju veoma izdvojena vla\u017ena i suha razdoblja, ali u ostalim dijelovima ima vrlo malo promjena u raznim godi\u0161njim dobima.<\/p>\n<p><strong>Dva umjerena pojasa<\/strong> le\u017ee izme\u0111u tropskog i polarnog pojasa. U tome podru\u010dju temperatura niti je previ\u0161e topla ni previ\u0161e hladna. Ipak, u tom su podru\u010dju neka od najvla\u017enijih mjesta na Zemlji. U tome podru\u010dju su obi\u010dno \u010detiri izrazita godi\u0161nja doba: prolje\u0107e, ljeto, jesen i zima.Ostale klimatske zone sla\u017eu se s ovim trima glavnima.<\/p>\n<p><strong>Subpolarno podru\u010dje<\/strong> le\u017ei izme\u0111u polarnog i umjerenog pojasa, suptropsko izme\u0111u umjerenog i tropskog, a ekvatorijalno usred tropske zone. Jedna druga vrsta klimatske.zone koja se javlja u raznim predjelima Zemlje je suha zona. U njoj vlada nedostatak ki\u0161e ili snijega.<\/p>\n<p>Najpoznatije su suhe zone pustinje, kao Sahara. Na Antarktiku pada veoma malo snijega pa je prema tome to suha zona. Katkad ga nazivaju polarna pustinja. Klimatske zone su samo grubi vodi\u010di kroz klimu. Na pojedina mjesta jako mo\u017ee utjecati njihova okolica. Vi\u0161e mjesta imaju hladniju klimu od mjesta na razini mora; mjesta blizu mora imaju toplije zime i hladnija ljeta nego mjesta u unutra\u0161njosti.<\/p>\n<p>Drugi na\u010din da se procijeni kakvu vrstu klime ima neko mjesto jest da se ispita vrsta biljnog i \u017eivotinjskog \u017eivota u podru\u010dju. Ako nema drve\u0107a znak je da je ili hladno ili suho. U planinskim predjelima drve\u0107e ne raste iznad jedne odre\u0111ene visine. To pokazuje da je klima tim hladnija \u0161to se vi\u0161e penjemo uvis.<\/p>\n<p>U pustinjama nije problem u hladno\u0107i nego u nedostatku vode; drve\u0107e raste jedino u oazama ili pored rije\u010dnih tokova. Ako se voda i ne vidi, drve\u0107e u pustinji ukazuje da tu ima podzemne vode. U tropskim predjelima drve\u0107e se zeleni kroz \u010ditavu godinu jer ima malo promjena godi\u0161njih doba. Ono mo\u017ee davati plodove u svako doba godine.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p> Klima je prosje\u010dno vrijeme koje se javlja na jednom mjestu kroz niz godina.<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":1218,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[55,50],"tags":[],"class_list":["post-1220","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-geografija","category-znanost"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1220","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1220"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1220\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1218"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1220"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1220"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1220"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}