{"id":1223,"date":"2010-12-01T20:31:28","date_gmt":"2010-12-01T19:31:28","guid":{"rendered":"http:\/\/e-kako.geek.hr\/2010\/12\/01\/kako-pojmiti-gustocu-tvari\/"},"modified":"2015-07-23T23:29:47","modified_gmt":"2015-07-23T22:29:47","slug":"kako-pojmiti-gustocu-tvari","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/znanost\/kako-pojmiti-gustocu-tvari\/","title":{"rendered":"Kako pojmiti gusto\u0107u tvari?"},"content":{"rendered":"<p>Uzmite u jednu ruku jednu ciglu, a u drugu komad drveta otprilike iste veli\u010dine. Osjetiti \u0107ete da je cigla te\u017ea jer&#8230; Uzmite u jednu ruku jednu ciglu, a u drugu komad drveta otprilike iste veli\u010dine. Osjetiti \u0107ete da je cigla te\u017ea jer<strong> ima ve\u0107u te\u017einu<\/strong> od dr\u00adveta. Zemlja privla\u010di ciglu ve\u0107om <strong>silom<\/strong>.<\/p>\n<p>To je stoga \u0161to cigla ima ve\u0107u masu nego komad drveta.<\/p>\n<p>Drugim rije\u010dima, ukupna koli\u010dina materije u cigli je puno ve\u0107a nego u drvetu. Mo\u017eemo vidjeti i osjetiti da razli\u010diti materijali imaju razli\u010dite mase iako su im veli\u010dine iste. Ma\u00adsa kocke zlata bit \u0107e 20 puta ve\u0107a od mase kocke leda iste veli\u010dine. <strong>Lako\u0107a ili te\u017eina neke tvari<\/strong> od\u00adre\u0111enog obujma <strong>zove se gusto\u0107a<\/strong> i ona ovisi o tome koliko su gusto u njoj slo\u017eene pojedine molekule. Ka\u017eemo da cigla ima ve\u0107u gusto\u0107u od drveta. \u010cestice cigle su te\u017ee i gu\u0161\u0107e od \u010destica drveta.<\/p>\n<p>Zamislite u glavi prazno dizalo. Kako se po\u010dinje puniti ljudi\u00adma njegova gusto\u0107a raste dok se cijelo ne ispuni. Tada je njegova gu\u00adsto\u0107a najve\u0107a. Njegova je <strong>veli\u010dina ostala svo vrijeme ista<\/strong> ali mu je <strong>masa porasla.<\/strong> Gusto\u0107a je masa odre\u0111enog obujma materije.<\/p>\n<p>Ako su sve tri strane kocke od 1 cm, kocka ima obujam od 1 kubnog centimetra (1 cm3). 1 cm3 vode te\u017ei 1 gram (g). Prema tome je njena gusto\u0107a 1 g po svakom cm3. To se pi\u0161e g\/cm3. 1 cm3 olova ima 11,3 g pa je njegova gusto\u0107a 11,3 g\/cm3. Zrak je sastavljen od molekula koje nisu gusto slo\u017eene i stoga mu je gusto\u0107a veoma malena, oko 0,0000012 g\/cm3.<\/p>\n<p><strong>Jednake te\u017eine razli\u010ditih mate\u00adrijala mogu imati i razli\u010dite obuj\u00adme<\/strong>. Stavite jedan \u017eeljezni kilogram na vagu, a zatim izmjerite kilogram \u0161e\u0107era. Mo\u017eete vidjeti kako je kilogram \u0161e\u0107era mnogo ve\u0107i od kilograma \u017eeljeza, a to je zato \u0161to \u0161e\u0107er ima mnogo manju gusto\u0107u od \u017eeljeza.<\/p>\n<p>Najbolji primjer iz prirode je santa leda. Santa leda ima manju gusto\u0107u od vode te je to razlog zbog kojeg ona pluta na povr\u0161ini vode. \u010celi\u010dni brodovi imaju prosje\u010dnu gusto\u0107u manju od g\/cm3 jer njihova unutra\u0161njost sadr\u017ei jako puno zraka kako bi se smanjila gusto\u0107a samog tijela te na taj na\u010din ne mogu potonuti nego se odr\u017eavaju na povr\u0161ini vode.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Uzmite u jednu ruku jednu ciglu, a u drugu komad drveta otprilike iste veli\u010dine. Osjetiti \u0107ete da je cigla te\u017ea jer&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":1975,"featured_media":1221,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[54,50],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1223"}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1975"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1223"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1223\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1221"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1223"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1223"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1223"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}