Lije\u010dnici su otkrili da postoji i \u017ealosno, poti\u0161teno stanje kao posebna du\u0161evna bolest; prije se zvala melankolija, a danas je zovemo depresivna psihoza ili, jednostavnije, depresija.\u00a0Kako se isti izraz upotrebljava i za stanje poti\u0161tenosti, \u010desto je potrebno naglasiti da je depresija, kao du\u0161evna bolest, uvijek ozbiljno stanje.<\/p>\n
Depresivnu psihozu nije lako prepoznati. Bolesnik je ponekad poti\u0161ten i turoban na sli\u010dan na\u010din kao i zdrav \u010dovjek. Jedan od va\u017enih podataka za razlikovanje odnosi se na uzrok i povod. Razumjet \u0107emo \u017ealost onoga koje ima stvaran razlog da bude lo\u0161e volje. Ali ako netko nema nikakvoga razloga da se \u017ealosti, onda je rije\u010d o bolesti. Sli\u010dno je ako netko preuveli\u010dava zna\u010denje odnosa ili doga\u0111aja. To je samo povod da neobja\u0161njiva, unutra\u0161nja tuga provali i preplavi \u010ditavu li\u010dnost.<\/p>\n
Depresivan bolesnik iznosi misli o svojoj lo\u0161oj sudbini, predbacuje sebi da je upropastio obitelj, tvrdi da je proma\u0161io \u017eivot, da se vi\u0161e ni\u010demu ne mo\u017ee nadati, da je suvi\u0161an. Samooptu\u017eivanje nema granice, a te\u017eak osje\u0107aj \u017ealosti dovodi i do tjelesnoga iscrpljenja. Bolesnik malo jede, ne mo\u017ee spavati, osje\u0107a se malaksao, \u010desto le\u017ei u krevetu. Po izrazu lica i kretnjama vidi se da je depresivan; \u010desto mnogo pla\u010de. U narodu se govori da ga je uhvatila mora. To je stanje oduzetosti tijela i du\u0161e u kome se mije\u0161aju osje\u0107aji uzbu\u0111enja, straha i depresije. Uvjeravanja najbli\u017eih ne poma\u017eu, nego poja\u010davaju nepovjerenje, gri\u017enju savjesti i osje\u0107aj krivnje.<\/p>\n
U depresivnih bolesnika nisu o\u0161te\u0107ene druge du\u0161evne sposobnosti, zato ih njihova okolina ne do\u017eivljava uvijek kao du\u0161evno poreme\u0107ene osobe. Zabrinutost tih bolesnika nastoje opravdati, a njihovu \u017ealost tuma\u010de jakim osje\u0107ajima. Sliku bolesti ote\u017eavaju i druge tjelesne i du\u0161evne smetnje.<\/p>\n
Depresija kao bolest mo\u017ee trajati nekoliko sati, dana, tjedana i mjeseci. \u010cesto ima periodi\u010dni karakter. To zna\u010di da se pojavljuje u pravilnim ili nepravilnim razmacima. Analiziramo li \u017eivot takvih bolesnika, ustanovit \u0107emo da su sli\u010dna stanja poti\u0161tenosti ve\u0107 postojala. Prestanak mo\u017ee do\u0107i postepeno, a nekad naglo, gotovo preko no\u0107i.<\/p>\n
Bolesnik prestaje iznositi svoje \u017ealosne misli, ustaje, prihva\u0107a se posla i normalno se povezuje s drugima. Doga\u0111a se da odjednom prije\u0111e u suprotno stanje: postaje neobi\u010dno aktivan, poduzetan, neprirodno veseo i uzbu\u0111en. Kao da mu ne\u0161to ne da mira; za\u010du\u0111uje osobe oko sebe time \u0161to je svu \u017ealost zaboravio; mo\u017ee i pomahnitati.<\/p>\n
Danas postoje vrlo dobri uvjeti lije\u010denja depresije i manije. Prije nekoliko desetina godina otkriveno je vi\u0161e lijekova koji djeluju na depresivna raspolo\u017eenja, naro\u010dito na depresiju kao du\u0161evnu bolest. Iako se doga\u0111a da depresivno stanje prolazi i bez lije\u010denja, ipak je prijeko potrebno da se svaki takav bolesnik podvrgne lije\u010denju. Depresivnom bolesniku svakako je mjesto u bolnici, barem u prvoj fazi lije\u010denja. To je potrebno naro\u010dito zato \u0161to je takav bolesnik sklon samoubojstvu.<\/p>\n
Ako je netko neo\u010dekivano dugo poti\u0161ten zbog nekog doga\u0111aja i to obja\u0161njava nerazumnim razlozima, onda je osnovana sumnja na depresivnu bolest. Sumnja se poja\u010dava ako za depresivne misli nema stvarne podloge. Bolesnik se rijetko sam javlja na pregled jer ne osje\u0107a da je bolestan. Na \u017ealost, \u010desto valja uvjeravati i njegove najbli\u017ee da je rije\u010d o opasnoj du\u0161evnoj bolesti. Zato se valja pouzdati u savjete lije\u010dnika.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Lije\u010dnici su otkrili da postoji i \u017ealosno, poti\u0161teno stanje kao posebna du\u0161evna bolest; prije se zvala melankolija, a danas je zovemo depresivna psihoza ili, jednostavnije, depresija.<\/p>\n","protected":false},"author":1975,"featured_media":1451,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[11,17],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1452"}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1975"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1452"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1452\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1451"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1452"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1452"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1452"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}