{"id":1532,"date":"2012-07-12T09:23:54","date_gmt":"2012-07-12T08:23:54","guid":{"rendered":"http:\/\/e-kako.geek.hr\/2012\/07\/12\/kako-gazirana-pica-utjecu-na-nas-organizam\/"},"modified":"2015-07-21T13:49:07","modified_gmt":"2015-07-21T12:49:07","slug":"kako-gazirana-pica-utjecu-na-nas-organizam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/zdravlje\/kako-gazirana-pica-utjecu-na-nas-organizam\/","title":{"rendered":"Kako gazirana pi\u0107a utje\u0107u na na\u0161 organizam?"},"content":{"rendered":"<p>Sigurni smo kako ste do sada \u010duli kako gazirana pi\u0107a nisu pretjerano dobra za zdravlje. Na\u017ealost, stvari su mnogo gore nego biste mogli pomisliti. Gaziranih pi\u0107a i njihovih prepoznatljivih okusa te\u0161ko se je odre\u0107i. Odli\u010dno pa\u0161u uz ru\u010dak, dru\u017eenje s prijateljima, mije\u0161anju s alkoholom, a i nekako smo na njihov pjenu\u0161avi okus.<\/p>\n<p><strong>Prepuna su \u0161e\u0107era <\/strong><\/p>\n<p>U mnoga se gazirana pi\u0107a stavlja glukozno &#8211; fruktozni sirup koji je jeftiniji od \u0161e\u0107era. Pola litre gaziranog pi\u0107a sadr\u017ei oko 16 \u017eli\u010dica \u0161e\u0107era i to najvi\u0161e u formi glukozno \u2013 fruktoznog sirupa. Ovo je pak tri puta ve\u0107a doza \u0161e\u0107era od one koju dnevno preporu\u010duju lije\u010dnici. Nekoliko studija je pokazalo da fruktozni sirup u sebi \u010desto ima nezanemarive koli\u010dine \u017eive.<\/p>\n<p><strong>Pretilost <\/strong><\/p>\n<p>Fruktoza, vo\u0107ni \u0161e\u0107er, puno opasnija od obi\u010dnog \u0161e\u0107era, a budu\u0107i je puno jeftinija sve se \u010de\u0161\u0107e koristi u gaziranim pi\u0107ima. Fruktoza se prera\u0111uje u jetri i od nje se stvaraju zalihe masti u tijelu. Stoga mnogi upravo fruktozu iz fruktozno \u2013 glukoznog sirupa krive za epidemiju pretilosti u zapadnom svijetu.<\/p>\n<p>Oko dvije tre\u0107ine odraslih Amerikanaca i gotovo polovica odraslih Europljana (tu na\u017ealost nismo nikakva iznimka) su prekomjerne te\u017eine ili pretili. Istra\u017eivanje provedeno na Harvardskoj \u0161koli za javno zdravstvo pokazalo je nedvojbeno postojanje veze izme\u0111u konzumacije gaziranih pi\u0107a i vi\u0161ka kilograma. Gazirana pi\u0107a zaslu\u017ena su za 7% svih kalorija koje dnevno unosimo u tijelo, \u0161to je vi\u0161e od bilo koje druge pojedina\u010dne namirnice. Ta su pi\u0107a prepuna tzv. \u201epraznih kalorija, zbog \u010dega je sasvim mogu\u0107e unijeti veliku koli\u010dinu takvih kalorija u tijelo, a pritom se i dalje osje\u0107ati gladnim. Samo jedna limenka gaziranog pi\u0107a dnevno dovodi do sedam kilograma vi\u0161ka tijekom godine dana.<\/p>\n<p>Tako\u0111er i dijetalna gazirana pi\u0107a zapravo pridonose gomilanju kilograma. Studija provedena na 1550 ljudi zaklju\u010dila je da oni koji piju takve sokove imaju 41% pove\u0107ani rizik od pretilosti, a on se pove\u0107ava za svaku bo\u010dicu koju dnevno popiju. \u010cini se kako sladak okus signalizira tijelu da skladi\u0161ti masti i ugljikohidrate, \u0161to osobu \u010dini gladnijom. Sladak okus tako\u0111er stimulira izlu\u010divanje inzulina, koji blokira sposobnost tijela da sagorijeva mast.<\/p>\n<p><strong>Kroni\u010dne bolesti <\/strong><\/p>\n<p>Unosom gaziranog pi\u0107a u organizam, razina \u0161e\u0107era u krvi naglo se pove\u0107ava, \u0161to s vremenom gotovo pouzdano dovodi do pojave dijabetesa tipa 2, sr\u010danih bolesti i ostalih kardiovaskularnih problema, a sve je vi\u0161e dokaza da se pove\u0107avaju i \u0161anse za razna tumorska oboljenja. Taj kukuruzni sirup, te visoke nivoe slobodnih radikala dovode se u vezu s o\u0161te\u0107enjem tkiva i ko\u017ee te probavnim komplikacijama. Rezultati, koje su proveli ameri\u010dki medicinski stru\u010dnjaci, pokazali su da konzumiranje gaziranih pi\u0107a pove\u0107ava rizik od stvaranja kamenca u bubregu.<\/p>\n<p><strong>Utje\u010du na slabljenje imuniteta <\/strong><\/p>\n<p>Ljudi koji piju gazirane sokove umjesto zdravih pi\u0107a (poput malomasnog mlijeka ili \u010distog vo\u0107nog soka), imaju manje \u0161ansi da unesu adekvatnu dozu vitamina A, kalcija i magnezija. Osim toga, gazirana pi\u0107a sadr\u017ee fosfornu kiselinu koja crpi kalcij i magnezij. Naime, ova dva elementa poma\u017eu odr\u017eavanje efikasnosti imunolo\u0161kog sistema.<\/p>\n<p><strong>Uzrokuju mi\u0161i\u0107nu slabost <\/strong><\/p>\n<p>Gazirana pi\u0107a uzrokuju smanjenje razine kalija u krvi, \u0161to pak dovodi do problema s mi\u0161i\u0107ima i srcem i jakih gr\u010deva. Ovim su posebno ugro\u017eeni ljudi koji piju velike koli\u010dine gaziranih pi\u0107a dnevno, zna\u010di i po nekoliko litara. Kod njih se pokazalo da su problemi sa srcem i ostalim mi\u0161i\u0107ima u tijelu nestali kada su dobili odre\u0111enu koli\u010dinu kalija i \u2013 kada su prestali piti gazirana pi\u0107a.<\/p>\n<p><strong>Karijes i zubne tegobe <\/strong><\/p>\n<p>Osim \u0161e\u0107era, ono \u0161to agresivno uni\u0161tava zubnu caklinu su kiseline u gaziranim pi\u0107ima. \u010cetiri ili vi\u0161e \u010da\u0161a gaziranih pi\u0107a dnevno kod tinejd\u017eera pove\u0107avaju rizik od erozije zuba za \u010dak 250%, pokazala je jedna britanska studija. Za razliku od kvarenja zubi, kojemu je uzrok previ\u0161e \u0161e\u0107era, erozija cakline izazvana je kiselim sastojcima pi\u0107a. \u010cak su i dijetna gazirana pi\u0107a opasna, a rizik se smanjuje pijenjem mlijeka i vode.<\/p>\n<p><strong>Zdravlje kosti <\/strong><\/p>\n<p>Unosom fosforne kiseline, kojom obiluju gazirani napici, mijenja se omjer fosfora i kalcija, a posljedica je gubitak ko\u0161tane mase. Drugi krivac je, pak, kofein koji smanjuje apsorpciju kalcija. Gazirana pi\u0107a sadr\u017ee fosfate, minerale koji mogu naru\u0161iti ko\u0161tanu gusto\u0107u ako ih se uzima znatno vi\u0161e od kalcija. Premalo mlijeka u mladoj dobi sna\u017ean je faktor rizika za osteoporozu u starijim godinama. Mlijeko sadr\u017ei kalcij i proteine koji su neizmjerno va\u017eni za zdravlje kostiju.<\/p>\n<p>Budu\u0107i da su djeca i adolescenti u kriti\u010dnoj dobi za mineralizaciju kostiju, a ujedno i najve\u0107i potro\u0161a\u010di gaziranih napitaka, pametno je od malih nogu djecu u\u010diti o \u0161tetnosti takvih napitaka.<\/p>\n<p><strong>Pridonose globalnom zatopljenju <\/strong><\/p>\n<p>Velike koli\u010dine plasti\u010dnih boca koje ostaju nakon konzumacije, naj\u010de\u0161\u0107e zavr\u0161avaju kao ne sortirana plastika. Va\u017eno je i spomenuti i goleme resurse koji se tro\u0161e kako bi se ovakva pi\u0107a dovezla od proizvo\u0111a\u010dkog pogona do proizvo\u0111a\u010da. Neke tvrtke koje proizvode gazirana pi\u0107a povezane su s krizom vode u dr\u017eavama poput Indije jer su uzurpirale izvore pitke vode. Op\u0107enito, za gazirana pi\u0107a koriste se velike koli\u010dine pitke vode. Uz to, plasti\u010dne bo\u010dice u kojima se nalaze gazirani sokovi sadr\u017ee toksi\u010dnu kemikaliju bisfenol A. Ova kemikalija se sve vi\u0161e povezuje s raznim bolestima, uklju\u010duju\u0107i i slabljenje imunolo\u0161kog sistema. Stru\u010dnjaci preporu\u010duju kako bi se djeca trebala za\u0161tititi od izlaganja proizvodima koji sadr\u017ee BPA, posebno onih koji su namijenjeni svakodnevnoj upotrebi.<\/p>\n<p><strong>Gazirana pi\u0107a ne gase \u017ee\u0111 <\/strong><\/p>\n<p>Sav taj \u0161e\u0107er iz gaziranog pi\u0107a izvla\u010di svu slinu iz usta, koja ostaju suha i jednostavno nas poti\u010du da ne\u0161to prigrizemo. Dakle, osim \u0161to gaziranim pi\u0107em dobivamo samo prazne kalorije, poti\u010du nas na grickanje i jedemo vi\u0161e nego \u0161to bismo to u\u010dinili nakon \u010da\u0161e vode.<\/p>\n<p>No, to nije sve. Evo \u0161to se doga\u0111a u tvom tijelu nakon konzumacije gaziranog pi\u0107a:<\/p>\n<ul>\n<li>Drasti\u010dno se pove\u0107ava razina \u0161e\u0107era u krvi, a jetra odgovara tako \u0161to ogromnu koli\u010dinu \u0161e\u0107era po\u010dinje pretvarati u mast.<\/li>\n<li>Apsorpcija kofeina iz napitka, zjenice se \u0161ire, raste krvni tlak, a jetra izbacuje jo\u0161 \u0161e\u0107era u krv.<\/li>\n<li>Po\u010dinje izlu\u010divati hormon dopamin, ina\u010de poznat kao hormon euforije, koji se izlu\u010duje i nakon konzumacije droga.<\/li>\n<li>Nakon nekog vremena pada koncentracija \u0161e\u0107era u krvi pa \u0107e\u0161 naglo osjetiti potrebu ili za novim gaziranim napitkom ili za kakvom hranom<\/li>\n<\/ul>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Sigurni smo kako ste do sada \u010duli kako gazirana pi\u0107a nisu pretjerano dobra za zdravlje. Na\u017ealost, stvari su mnogo gore nego biste mogli pomisliti.<\/p>\n","protected":false},"author":1975,"featured_media":1531,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[20,19],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1532"}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1975"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1532"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1532\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1531"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1532"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1532"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1532"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}