{"id":1716,"date":"2013-05-11T13:03:55","date_gmt":"2013-05-11T12:03:55","guid":{"rendered":"http:\/\/e-kako.geek.hr\/2013\/05\/11\/kako-odabrati-biljke-za-akvarij\/"},"modified":"2019-12-15T14:09:17","modified_gmt":"2019-12-15T13:09:17","slug":"kako-odabrati-biljke-za-akvarij","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/dom\/kako-odabrati-biljke-za-akvarij\/","title":{"rendered":"Kako odabrati biljke za akvarij?"},"content":{"rendered":"

Prije nego li biljka stigne u va\u0161 akvarij ona treba biti pomno odabrana. Biljne vrste prije nabavke (kupnje u specijaliziranim trgovinama ili dobavljanja od kolega akvarista) moraju poznavati. Ako planirate akvarij s malo svjetla, sve biljke moraju biti prilago\u0111ene tim uvjetima (tj. moraju se zadovoljavati s malo svjetla). Ako planirate akvarij sa zahtjevnim vrstama koje tra\u017ee puno svjetla i bogatu podlogu, redovitu kvalitetnu prihranu, mogu\u0107e je da u takvom akvariju ne\u0107e dobro uspijevati biljke koje sporo rastu i kojima treba malo svjetla (alge na li\u0161\u0107u).<\/p>\n

Osnovni kriteriji prema kojima se kombiniraju biljke:<\/strong><\/p>\n

A) zahtjevi za svjetlom<\/strong> \u2013 ako akvarij ima jaku rasvjetu (3-6 neonskih lampi po cijeloj du\u017eini akvarija) kombiniraju se samo biljke koje tra\u017ee ja\u010du svjetlost i one koje rastu relativno brzo \u2013 kod spororastu\u0107ih postoji mogu\u0107nost da ih opsjednu alge<\/p>\n

B) zahtjevi za kvalitetnom podlogom<\/strong> \u2013 biljke s jakim korijenom (one koje ve\u0107inu hrane crpe iz podloge) tra\u017ee visoko hranjivu podlogu, tj. supstrat; najhranjivija podloga je zemlja, a kao izvor nutrijenata poslu\u017eit \u0107e svaki originalni hranjivi supstrat za akvarijsko bilje (mineralna podloga, laterit). Postoje i biljke koje ve\u0107inu svojih potreba zadovoljavaju crpe\u0107i hranjive spojeve kroz li\u0161\u0107e. Neke biljke tra\u017ee puno \u017eeljeza u podlozi ili kiseliji supstrat. O tome se treba informirati.<\/p>\n

\"mineralna<\/a><\/p>\n

Mineralna podloga<\/p>\n

\"hranjiva<\/a><\/p>\n

Hranjiva podloga stavlja se ispod pijeska ili \u0161ljunka<\/p>\n

C) temperatura<\/strong> \u2013 ve\u0107ina akvarijskog bilja uspijeva dobro na temperaturama izme\u0111u 20 i 30 C, ali neke su biljne vrste osjetljive na promjene temperature ili na visoke temperature. Ako kanite imati takve biljke, valja ih kombinirati pametno (tako da se temperaturni zahtjevi poklapaju).<\/p>\n

D) zahtjevi za prihranom<\/strong> \u2013 ako sadite biljke sa slabijim korijenom, morate biti svjesni da one tra\u017ee dodatnu prihranu putem teku\u0107ih gnojiva (i mikro i makro elementi)<\/p>\n

E) tvrdo\u0107a vode<\/strong> \u2013 ovisno iz kojeg biotopa dolaze, neke biljke dobro, a neke lo\u0161e podnose na\u0161u tvrdu vodu. Uz odre\u0111enu tvrdo\u0107u vode u me\u0111uodnosu s pH vrijedno\u0161\u0107u valja kombinirati biljke s otprilike sli\u010dnim zahtjevima za tvrdo\u0107om vode. Kod pretvrde vode dolazi do kalcifikacije ili ovapnjivanja na listovima (bijeli tvrdi sloj kalcijevih soli koji se talo\u017ee u biljci) te takvi listovi propadaju. S druge strane, jako mekana voda nepogodna je za stabilnost pH vrijednosti (koja mo\u017ee jako pasti, tako da se kiselost vode naglo pove\u0107a), a i voda bez kalcijevih i magnezijevih soli u sebi nije previ\u0161e hranjiva za bilje. Uglavnom, osjetljivije i zahtjevnije biljke tra\u017ee mek\u0161u vodu.F) pH vrijednost \u2013 kombinirajte biljke koje tra\u017ee otprilike sli\u010dnu pH vrijednost za dobar rast \u2013 ve\u0107ini bilja odgovara neutralna voda (pH = 7,0), tj. voda pH vrijednosti izme\u0111u 6,0 i 8,0; bilje iz potoka ili jezera s tresetnom, muljevitom ili zemljanom podlogom vi\u0161e voli blago kiselu vodu, a bilje iz kamenitih i stjenovitih jezera vi\u0161e voli blago lu\u017enatu vodu.<\/p>\n

G) brzina rasta<\/strong> \u2013 vodite brigu o tome kakve su vam vrste s obzirom na brzinu rasta \u2013 brzorastu\u0107e biljke brzo tro\u0161e nutrijente iz vode i podloge, spororastu\u0107e pak sporo. Ako imate akvarij optere\u0107en ribama, brzorastu\u0107e bilje je dobro jer \u0107e sna\u017enije sudjelovati u iskori\u0161tavanju ribljeg otpada. Nedostatak brzorastu\u0107eg bilja jest taj \u0161to ga treba relativno \u010desto rezati (mo\u017eda \u010dak i svaki tjedan) te iziskuje puno brige. Imajte to na umu kad nabavljate bilje. Spororastu\u0107e biljke su \u010desta meta algi jer im je li\u0161\u0107e dugovje\u010dnije i dulji je period izlo\u017eeno svjetlosti pa je to pogodna povr\u0161ina za razvoj algi.<\/p>\n

H) veli\u010dina biljaka<\/strong> \u2013 vrlo je va\u017eno znati kako biljka izgleda kad je odrasla (u punoj veli\u010dini). Neke biljke narastu do visine 50 i vi\u0161e cm, imaju ogromno li\u0161\u0107e, vrlo sna\u017ean, razgranat i velik korijenov sustav te nisu pogodne za akvarije visine ispod 50 ili 60 cm i zapremine manje od 200-300 litara. Kad se takve biljke kupuju (kao mladice) one su male i akvarist po\u010detnik mo\u017ee se prevariti \u2013 to zna biti nezgodno, jer kad biljka zauzme ve\u0107inu zapremine akvarija te\u0161ko ju je i\u0161\u010dupati jer joj je i korijen izrazito jak i velik pa se mora raskopati \u010ditav akvarij. Kod nabavke bilja za manje akvarije valja izabirati bilje \u010dim nje\u017enije gra\u0111e i adekvatne veli\u010dine (visine i \u0161irine). U akvariju je dobro kombinirati niske (2 \u2013 6 cm), srednje (7 \u2013 15 cm) i visoke biljke (16 \u2013 60 cm). Vrlo visoke biljke koriste se za otvorene i velike akvarije.<\/p>\n

Kod odabira bilja u trgovinama ili od kolega akvarista, uvijek uzimajte zdrave primjerke biljaka<\/strong>. Bilje u lo\u0161em stanju vjerojatno ne\u0107e uspjeti u va\u0161em akvariju i tako \u0107e ga one\u010distiti. Zdravu biljku prepoznat \u0107ete po zdravom zelenom (ili crvenom ili sme\u0111em ili naran\u010dastom) li\u0161\u0107u koje je bez o\u0161te\u0107enja (rupica, trulih dijelova) te po sna\u017enom bijelom korijenju. Ako je korijenje sme\u0111e i trulo, biljka je u lo\u0161em stanju i bolje je takvu biljku ne kupovati. Nemojte kupovati niti biljku koja je prekrivena algama \u2013 mogu\u0107e je da su joj listovi zbog blokiranja svjetla u lo\u0161em stanju.<\/p>\n

<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prije nego li biljka stigne u va\u0161 akvarij ona treba biti pomno odabrana.<\/p>\n","protected":false},"author":1975,"featured_media":1712,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[38,43,72],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1716"}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1975"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1716"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1716\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1712"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1716"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1716"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1716"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}