{"id":2639,"date":"2014-05-22T11:47:51","date_gmt":"2014-05-22T10:47:51","guid":{"rendered":"http:\/\/e-kako.geek.hr\/?p=2639"},"modified":"2019-12-15T14:09:51","modified_gmt":"2019-12-15T13:09:51","slug":"kako-morska-hrana-djeluje-na-ljudski-organizam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/kultura\/kako-morska-hrana-djeluje-na-ljudski-organizam\/","title":{"rendered":"Kako morska hrana djeluje na ljudski organizam?"},"content":{"rendered":"
Nutricionisti su jednoglasni da bi za odr\u017eavanje zdravlja te idealne tjelesne te\u017eine trebali redovito konzumirati morsku hranu. Samo jedna porcija morskih plodova tjedno znatno mo\u017ee pobolj\u0161ati va\u0161e zdravlje, a rizik od nastanka sr\u010danog udara \u0107e smanjiti za \u010dak 50%. Preporuka je da se konzumira najmanje 3 puta tjedno jer su prava riznica proteina, omega 3 kiselina te vitamina i mineral.<\/p>\n
Morska hrana ne samo da je iznimno ukusna, nego zbog velikog sadr\u017eaja nutrijenata ima blagotvorno djelovanje na na\u0161e zdravlje i vitalnost. Ona sadr\u017ei omega 3 masne kiseline, koje su na\u0161em tijelu neophodne. One spre\u010davaju nastanak sr\u010danih oboljenja, stimuliraju metabolizam i daju nam puno energije. Iako morska hrana sadr\u017ei kolesterol, on ne\u0107e na\u0161koditi zdravlju. Zasi\u0107ene masne kiseline, koje se nalaze u sirevima, mesu i brzoj hrani, su te koje \u0161kode va\u0161em zdravlju.<\/p>\n
Stru\u010dnjaci trudnicama savjetuju da ne jedu sirove morske plodove tijekom trudno\u0107e i dojenja. Tako\u0111er je savjet da jedete svje\u017eu morsku hranu jer smrznuti proizvodi sadr\u017ee velike koli\u010dine natrija, kojega ve\u0107ina ljudi svakodnevno unosi u prekomjernim koli\u010dinama.<\/p>\n
Zbog niske kalori\u010dne vrijednosti morski plodovi su odli\u010dan izbor i za one koji bi se rado rije\u0161ili suvi\u0161nih kilograma.<\/p>\n
RIBA<\/b><\/p>\n
Hladnovodne ribe kao \u0161to su losos, sku\u0161a i tuna su najbolji izvor omega-3 masne kiseline, koja poma\u017ee u smanjenju rizika od sr\u010danih bolesti.<\/p>\n
Pored toga \u0161to sadr\u017ei bjelan\u010devine, selen, kalij, vitamin D, vitamin B, jedan je od najbogatijih, najukusnijih i lako dostupnih morskih izvora omega 3 masnih kiselina. Sadr\u017ei nisku razinu kolesterola i malo kalorija. Ako u\u017eivate u njemu najmanje dva puta tjedno trebali biste dobiti najbolju za\u0161titu protiv mnogih kardiovaskularnih bolesti. Losos smanjuje upale i ima povoljan u\u010dinak na na\u0161u ko\u017eu, kosti, imunolo\u0161ki sustav, zube i hormonsko zdravlje.<\/p>\n
Losos je u usporedbi s ostalom ribom apsolutni pobjednik po bogatstvu omega-3 masnih kiselina. Sve ribe imaju omega-3 masne kiseline, no u znatno manjim koli\u010dinama, a ve\u0107ina ostalih namirnica siroma\u0161na je ovim vrijednim pomo\u0107nikom u sprje\u010davanju mno\u0161tva zdravstvenih tegoba, prije svega sr\u010danih i upalnih bolesti<\/p>\n
Sadr\u017ei veliku razinu omega 3 masnih kiselina, a nedavna istra\u017eivanja su pokazala da omega 3 masne kiseline \u0161tite i zdravlje o\u010diju. Najbolje bi bilo kada biste pripremali svje\u017ei losos. Ukoliko ste ljubitelj dimljenog lososa, provjerite sastav i koli\u010dinu soli. Idealna porcija bi bila oko 4 kri\u0161ke dimljenog lososa (85g) jer \u0107ete na taj na\u010din unijeti oko 25% preporu\u010dene dnevne doze soli.<\/p>\n
Ukoliko imate problema s visokim krvnim tlakom, dimljeni losos jedite u \u0161to manjim koli\u010dinama, a zamijenite ga svje\u017eim i pripremajte na zdrave na\u010dine.<\/p>\n
Bijela morska riba ima manji udio nezasi\u0107enih masnih kiselina, a kako su toksini prisutni u ribama uglavnom topljivi u mastima, sadr\u017ei i manje toksina. Ribe tijekom \u017eivota akumuliraju toksine (poput \u017eive iz mora) pa dugo\u017eivu\u0107e, masnije i ribe koje se hrane drugim ribama (tuna, morski pas) sadr\u017ee vi\u0161e toksina. Najpoznatije vrste bijele morske ribe na na\u0161im prostorima su orada, kova\u010d, brancin, osli\u0107 i \u0161karpina.<\/p>\n
RAKOVI<\/b><\/p>\n
Odli\u010dan su izvor proteina i omega 3 masnih kiselina. U njima \u0107ete prona\u0107i u manjoj koli\u010dini selena, kroma, kalcija, bakara i cinka. Ipak, omega 3 masne kiseline su kod raka najzastupljenije. Ove masne kiseline imaju protuupalna svojstva pa mogu biti dobre za osobe koje pate od visokog krvnog tlaka i artritisa. Selen je sna\u017ean antioksidans koji \u0107e smanjiti razinu slobodnih radikala u va\u0161em tijelu.<\/p>\n
Rakovi sadr\u017ee malo kalorija, tek 128 u 100g, a veliku razinu zasi\u0107enih masti, zbog \u010dega su odli\u010dni za zdravlje srca i krvnih \u017eila. Odli\u010dan su izvor vitamina B12 i cinka koji ja\u010da imunitet.<\/p>\n
Ipak, rakovi sadr\u017ei veliku razinu kolesterola, stoga nemojte pretjerivati ako imate problema s visokim kolesterolom.<\/p>\n
Svje\u017ee kozice i \u0161kampe su bogate cinkom, jodom, selenom te vitaminom B12, kojeg u organizam mo\u017eete unijeti jedino konzumiranjem namirnica \u017eivotinjskog podrijetla kao \u0161to su meso i riba. Izbjegavajte ih u umacima koje u restoranima \u010desto slu\u017ee kao prilog. Smrznuti \u0161kampi i kozice sadr\u017ee velike koli\u010dine soli jer se u procesu smrzavanja koristi natrij. Selen ima veoma va\u017enu ulogu u odr\u017eavanju imunolo\u0161kog sustava te za optimalnu funkciju \u0161titnja\u010de.<\/p>\n
Bogat je jodom, selenom, vitaminom E te vitaminom B. Sadr\u017ei manje kalorija, kolesterola i zasi\u0107enih masti od nemasne govedine, svinjetine i \u0161kampa. Vitamin E koji se nalazi u jastogu \u0107e \u0161tititi stanice od o\u0161te\u0107enja.<\/p>\n
Mo\u017eda pripada luksuznoj hrani, ali jastog je zdrav i bogat proteinima.<\/p>\n
\u0160KOLJKE<\/b><\/p>\n
Odli\u010dan su izvor vitamina B12 koji ja\u010da \u017eivce i pobolj\u0161ava rad mozga. Tako\u0111er tu su i \u017eeljezo i minerali koje je te\u0161ko prona\u0107i kao \u0161to su magnezij i kalij.<\/p>\n
Odli\u010dan su izvor proteina, cinka i omega 3 masnih kiselina. Pobolj\u0161avaju raspolo\u017eenje i reguliraju razinu stresa, a pripisuju im se afrodizija\u010dka svojstva.<\/p>\n
Kamenice sadr\u017ee vi\u0161e cinka od ve\u0107ine drugih namirnice. Cink pobolj\u0161ava reproduktivnu i seksualnu funkciju, naro\u010dito kod mu\u0161karaca. Vitamini A, C i B12 su od vitalnog zna\u010daja za stvaranje energije u organizmu.<\/p>\n
Tako\u0111er su bogate kalcijem, \u0161to je odli\u010dno za izgradnju kostiju. Ipak pripazite kakve kamenice konzumirate jer mogu sadr\u017eavati veliku koli\u010dinu \u017eive, koja o\u0161te\u0107uje mozak, bubrege i plu\u0107a.<\/p>\n
Dagnje su pravo bogatstvo selena, \u017eeljeza, folne kiseline, vitamina A, vitamina B, joda i cinka. Jod \u0107e pomo\u0107i osobama kojima \u0161titnja\u010da proizvodi premalo tirozina, \u0161to je problem kod velikog broja \u017eena u tridesetim i \u010detrdesetim godinama, a jedan od simptoma je umor.<\/p>\n
Od svih \u0161koljka\u0161a, dagnje imaju najvi\u0161u razinu omega 3 masnih kiselina koje pozitivno utje\u010du na srce, kardiovaskularni sustav i cirkulaciju krvi, a sadr\u017ee jo\u0161 i folnu kiselina i vitamin B12. Folna kiselina i vitamin B12 \u0107e ukloniti umor, zbunjenost i sprije\u010dit \u0107e o\u0161te\u0107enje \u017eivaca.<\/p>\n
Ve\u0107 s jednom porcijom dagnji \u0107ete unijeti vi\u0161e vitamina B12 nego je potrebno, pa se suzdr\u017eite u trudno\u0107i, jer postoji mogu\u0107nost od trovanja.<\/p>\n
Kao i svi \u0161koljka\u0161i, odli\u010dan su izvor proteina i omega 3 masnih kiselina, a sadr\u017ee jako malo zasi\u0107enih masti. Dobar su izvor vitamina B, magnezija i kalija, a imaju nisku kalorijsku vrijednost.<\/p>\n
Jakobove kapice \u0107e vas za\u0161tititi od krvnih ugru\u0161aka koji mogu uzrokovati mo\u017edani udar. Tako\u0111er sadr\u017ee magnezij koji \u0107e pobolj\u0161ati funkcioniranje mi\u0161i\u0107a i mozga, a kalij regulira kontrakcije mi\u0161i\u0107a, zbog \u010dega su jakobove kapice odli\u010dne za cjelokupno zdravlje.<\/p>\n
GLAVONO\u0160CI<\/b><\/p>\n Odli\u010dan su izvor bjelan\u010devina, proteina, sadr\u017ee omega 3 masne kiseline, kalcij, bakar, cink, B vitamin i jod. Bakar je potreban za apsorpciju i pohranu \u017eeljeza i formiranje crvenih krvnih stanica. Visoke razine B vitamina \u0107e olak\u0161ati migrene, a kalcij je koristan kod izgradnje kostiju i zubi.<\/p>\n Lignje se mogu pripremati na razne na\u010dine, a sadr\u017ee tek 70 kalorija na 100g. Me\u0111utim, ukoliko ih konzumirate pr\u017eene uz dodatan prilog, broj kalorija se znatno pove\u0107ava, ali i nezasi\u0107enih masnih kiselina koje \u0161tete srcu i krvnim \u017eilama.<\/p>\n Lignje su odli\u010dan izbor kako za predjelo tako i za glavno jelo, va\u017eno je samo da ih ne prepr\u017eite. Ukoliko ih prepr\u017eite kalorije se utrostru\u010de te se dodaju trans masno\u0107e, za koje znamo da pove\u0107avaju rizik od odre\u0111enih vrsta raka.<\/p>\n Hobotnica sadr\u017ei veliko bogatstvo vitamina B, kalija i selena, tako\u0111er je odli\u010dan izvor taurina i \u017eeljeza. Taurin je aminokiselina koja poma\u017ee kod smanjenja kolesterola i mo\u017ee pomo\u0107i u prevenciji bolesti srca. Ima umiruju\u0107i u\u010dinak na \u017eiv\u010dani sustav te je hobotnica idealan izbor ve\u010dere prije spavanja.<\/p>\n Hobotnica je odli\u010dan izvor \u017eeljeza, stoga se preporu\u010duje osobama koje pate od anemije zbog manjka \u017eeljeza.<\/p>\n Najbolje bi bilo kada biste uzimali manje hobotnice jer je tada ve\u0107a vjerojatnost da \u0107e biti ukusna. Naime, starije i ve\u0107e hobotnice su \u017eilave i tvrde za jesti ako nisu ispravno pripremljene.<\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Nutricionisti su jednoglasni da bi za odr\u017eavanje zdravlja te idealne tjelesne te\u017eine trebali redovito konzumirati morsku hranu. Samo jedna porcija morskih plodova tjedno znatno mo\u017ee pobolj\u0161ati va\u0161e zdravlje, a rizik od nastanka sr\u010danog udara \u0107e smanjiti za \u010dak 50%. Preporuka je da se konzumira najmanje 3 puta tjedno jer su prava riznica proteina, omega 3 […]<\/p>\n","protected":false},"author":1975,"featured_media":2675,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4,3],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2639"}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1975"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2639"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2639\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2675"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2639"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2639"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2639"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}\n
\n