Te\u0161ko je re\u0107i kako daleko u pro\u0161lost se\u017ee umjetnost tetoviranja zato \u0161to se ljudska ko\u017ea skoro nikad nije uspjela sa\u010duvati na arheolo\u0161kim nalazi\u0161tima. Ipak su nam rijetki nalazi ljudskih le\u0161eva netaknute ko\u017ee dopustili da bacimo pogled na rane primjere tattoo umije\u0107a.<\/p>\n
Znameniti \u00bbLedar\u00ab, prona\u0111en u rujnu 1991. jer se oko njega otopio gle\u010der Simian u Italiji, u kojem je prije nekih 5300 godina ostao zale\u0111en, bio je i\u0161aran najstarijom tetova\u017eom \u0161to ju je vidjelo ljudsko oko. Ona se sastojala od tri skupa crta na le\u0111ima, jo\u0161 jedne grupe na desnom gle\u017enju i kri\u017ea na lijevom koljenu. Drveni ugljen pomo\u0107u kojeg su se radile te modre \u0161are vjerojatno je bio nanesen iglicom.<\/p>\n
U Egiptu i Sudanu arheolozi ponekad znaju na\u0107i \u017eenske mumije s tetova\u017eom na licu, stare i do \u010detiri tisu\u0107e godina. \u010cini se da je ona imala nekakvo erotsko zna\u010denje, jer se smatra da su to mumije prile\u017enica, a nekoliko godina kasnije plesa\u010dice \u0107e i svira\u010dice na bedrima nositi tetova\u017eu svoga za\u0161titni\u010dkog bo\u017eanstva Besa. Tetova\u017ee na mumijama bile su, kako vjeruju arheolozi, u trenutku nano\u0161enja tamnomodre, a boja se utiskivala u ko\u017eu bockanjem spravicom napravljenom od riblje kosti umetnute u drvenu dr\u0161ku.<\/p>\n
Godine 1948. u grobnoj humci u Pazyryku, na granici SSSR-a, Kine i Mongolije, bio je otkriven dosad najsjajniji primjer drevne tetova\u017ee. Pod njom je oko 400. g. pr. Kr. bio pokopan mu\u0161karac \u0161ezdesetih godina, vjerojatno poglavica nomadskog plemena, a bio je prona\u0111en u drvenoj komori, s oblogom od pusti, zakopanoj pod humkom. Nakon \u0161to su plja\u010dka\u0161i grobova poharali grobnicu, kroz rupu koju su probili ulio se led i tako na \u010dudesan na\u010din sa\u010duvao sve \u0161to je u grobu ostalo. Sa\u010duvana je poglavi\u010dina ko\u017ea bila prekrivena bogato izra\u0111enim crte\u017eima, me\u0111u kojima su se mogla na\u0107i \u010dudovi\u0161ta, magarac, divojarac, jelen, ptice, koza i riba.<\/p>\n
Taj nalaz iz Pazyryka na dramati\u010dan je na\u010din potvrdio tvrdnje anti\u010dkih pisaca da su razni barbarski narodi sjeverno i isto\u010dno od Gr\u010dke tetova\u017eu smatrali znakom plemstva. Prema Herodotu, koji je pisao ba\u0161 nekako u doba na\u0161eg poglavice iz Pazyryka, balkanski su Tra\u010dani \u00bbtetova\u017eu smatrali znakom visokog, a njen nedostatak znakom niskoga roda\u00ab. Jedan drugi anti\u010dki izvor navodi da su Tra\u010dani tu vje\u0161tinu nau\u010dili od velikih putnika Skita, nomadskog plemena iz dana\u0161nje Rusije, koji su lako mogli biti i kulturno povezani s graditeljima grobnica u Pazyryku.<\/p>\n
U staro je doba umjetnost tetoviranja cvjetala diljem svijeta. Ona ima duboko korijenje na Dalekom istoku (i jo\u0161 se i danas visoko cijeni u Japanu), ali se malo zna o njezinim najranijim danima u tom dijelu svijeta, osim da su se u doba dinastije Han (202. g. pr. Kr. – 220. g. p. Kr) tetoviranjem ka\u017enjavali zlo\u010dinci. Do godine 297. u Japanu su se ljudi ve\u0107 po\u010deli tetovirati u dekorativne svrhe – kako potvr\u0111uju kineske dvorske kronike koje bilje\u017ee da u Japanu i mu\u0161karci i mladi\u0107i tetoviraju tijelo. Sude\u0107i prema kerami\u010dkim prikazima naroda Maja u Srednjoj Americi, \u010desto su se tetovirali i njegovi glavari. I Maje su u tetoviranju vidjele znak visokog roda.<\/p>\n
Prema rimskim piscima, tetoviranje je cvjetalo i u Britaniji. Tako je Julije Cezar na svojim pohodima zabilje\u017eio: \u00bbSvi Britanci bojaju tijelo vrhovnikom [nekom travom], koja stvara modru boju i u bici im daje divlji izgled\u00ab, dok Herodias, pisac iz tre\u0107eg stolje\u0107a prije Krista, za njihove tetova\u017ee govori da \u00bbpredstavljaju svakovrsne \u017eivotinje\u00ab.<\/p>\n
Poslije osvajanja Britanije 43. godine, rimski su legionari prihvatili tetoviranje i taj obi\u010daj pro\u0161irili carstvom. Taje umjetnost cvjetala sve do vladavine Konstantina (306. – 373. g. p. Kr.)., prvog cara – kr\u0161\u0107anina. Prvi su kr\u0161\u0107ani na lice i ruke stavljali znak kri\u017ea, ali su poslije u tetoviranju po\u010deli vidjeti poganski obi\u010daj. Konstantin je pak zabranio tetoviranje lica s obrazlo\u017eenjem da ono nakazi \u00bb\u0161to je oblikovano na sliku Bo\u017eju\u00ab. Godine 787. crkveni je pak sabor odr\u017ean u Calcuttu u sjevernoj Engleskoj zabranio svako tetoviranje pa je ono postalo rijetkost. \u0160aranje tijela, me\u0111utim, ipak nije ba\u0161 sasvim izumrlo, pa \u010dak ni me\u0111u ljudima kraljevske krvi. Poslije povijesne pobjede Vilima Osvaja\u010da 1066. kod Hastingsa, tijelo su poginuloga engleskog kralja Harolda prepoznali prema tetova\u017ei, me\u0111u kojom se na\u0161lo i ime njegove prile\u017enice (Edite \u00bbLabudovrate\u00ab) ispisano na mjestu srca.<\/p>\n
Unato\u010d takvim plemenitim iznimkama, do velikog je o\u017eivljavanja tog umije\u0107a na Zapadu do\u0161lo tek u osamnaestom stolje\u0107u, i to zbog susreta s tattoo remek-djelima na Dalekom istoku i Pacifiku, gdje tetoviranje nije nikad palo u nemilost.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Te\u0161ko je re\u0107i kako daleko u pro\u0161lost se\u017ee umjetnost tetoviranja zato \u0161to se ljudska ko\u017ea skoro nikad nije uspjela sa\u010duvati na arheolo\u0161kim nalazi\u0161tima.<\/p>\n","protected":false},"author":1975,"featured_media":275,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3,6],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/276"}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1975"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=276"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/276\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/275"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=276"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=276"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=276"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}