{"id":278,"date":"2011-03-22T09:00:44","date_gmt":"2011-03-22T08:00:44","guid":{"rendered":"http:\/\/e-kako.geek.hr\/2011\/03\/22\/kako-danas-zive-aboridzini\/"},"modified":"2015-07-23T20:40:04","modified_gmt":"2015-07-23T19:40:04","slug":"kako-danas-zive-aboridzini","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/kultura\/kako-danas-zive-aboridzini\/","title":{"rendered":"Kako danas \u017eive Aborid\u017eini?"},"content":{"rendered":"

Aborid\u017eini<\/strong> su prastanovnici Australije. Ime toga naroda potje\u010de od latinskoga izraza ab origine, \u0161to zna\u010di od po\u010detka. Oni su, naime, Australiju nastanjivali prije mnogo vremena. Znanstvenici su prona\u0161li kameno oru\u0111e i crte\u017ee na stijenama stare najmanje 45 000 godina.<\/p>\n

Aborid\u017eini su u Australiju najvjerojatnije do\u0161li iz Azije, prelaze\u0107i s otoka na otok u svojim kanuima. Pro\u0161irili su se po cijelome kontinentu u brojnim skupinama porodica – plemenima. Ta plemena su se s vremenom po\u010dela izdvajati razli\u010ditim jezicima i raznovrsnim obi\u010dajima. Ipak, svi su se Aborid\u017eini trudili \u017eivjeti u skladu s prirodom. Lovili su i skupljali biljke kre\u0107u\u0107i se unutar granica koje su prihva\u0107ala sva plemena. Koplje i bumerang bili su njihovo glavno oru\u017eje.<\/p>\n

Vjerovanja Aborid\u017eina <\/strong><\/p>\n

Prvi istra\u017eiva\u010di i doseljenici iz Europe vjerovali su da su Aborid\u017eini primitivni jer nisu imali stalne naseobine. Zapravo, Aborid\u017eini su bili na visokome stupnju razvoja ako se primijene mjerila koja su u skladu s na\u010dinom \u017eivota za koji su se oni odlu\u010dili. Aborid\u017eini su posebno po\u0161tovali zemlju, te su ju i obo\u017eavali, a vjerovali su da su ju oblikovali duhovi njihovih predaka u vrijeme koje su nazivali Vrijeme snova. Obrede su odr\u017eavali na mjestima koja su smatrali svetim, vjeruju\u0107i da ih posje\u0107uju duhovi predaka. Plesali su i pjevali pjesme o Vremenu snova.<\/p>\n

Posljednje naseljavanje Europljana <\/strong><\/p>\n

Europljani su po\u010deli naseljavati Australiju prije otprilike 200 godina. Ubrzo je do\u0161lo i do prvih sukoba s Aborid\u017einima. Aborid\u017einima je smetalo \u0161to im doseljenici oduzimaju zemlju, a posebno sveta mjesta. Doseljenici su uni\u0161tavali lovi\u0161ta Aborid\u017eina i ubijali ih bez milosti. Naoru\u017eani bumeranzima i kopljima Aborid\u017eini se nisu mogli suprotstaviti pu\u0161kama Europljana. Osim toga, Aborid\u017eini su obolijevali od bolesti koje su im prenijeli doseljenici, a na koje nisu bili otporni.<\/p>\n

Broj Aborid\u017eina znatno se smanjio otkako je po\u010delo naseljavanje Europljana, a ve\u0107ina ih danas vi\u0161e ne \u017eivi u skladu sa svojom drevnom tradicijom. Sveta mjesta vi\u0161e ne postoje, a aborid\u017einski su jezici uglavnom nestali. Prije dolaska Europljana, Aborid\u017eini su govorili vi\u0161e od 300 jezika. Danas ih je mnogo manje.<\/p>\n

Aborid\u017eini danas <\/strong><\/p>\n

Mnogi Aborid\u017eini danas \u017eive u velikim gradovima ili na rubovima mjesta u unutra\u0161njosti Australije. Ime kojim oni \u017eele da ih nazivaju je Kuriji. I skupine i pojedinci daju sve od sebe da o\u010duvaju svoj nacionalni identitet. Nakon mnogo godina politi\u010dke borbe ukinuti su zakoni kojima se omogu\u0107ivalo iskorjenjivanje njihove kulture. Australija se 2008. ispri\u010dala za sva zla koja su im na\u010dinjena u pro\u0161losti. Pojedina sveta mjesta vra\u0107ena su im na kori\u0161tenje i ponovno se nazivaju aborid\u017einskim imenima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Aborid\u017eini su prastanovnici Australije. Ime toga naroda potje\u010de od latinskoga izraza ab origine, \u0161to zna\u010di od po\u010detka.<\/p>\n","protected":false},"author":1975,"featured_media":277,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3,6],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/278"}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1975"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=278"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/278\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/277"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=278"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=278"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=278"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}