Legenda o Atlantidi je bila tema mnogih debata kroz stolje\u0107a, ali po \u010demu je ona tako zanimljiva i posebna?<\/p>\n
Atlantida<\/strong> se opisuje kao drevna napredna civilizacija, koja je \u017eivjela na otoku ili zasebnom kontinentu negdje u blizini Gr\u010dke. Prema legendi, cijeli kontinent je potonuo na dno u roku od 24 sata, i sa sobom poveo sve svoje tajne napredne tehnlogije.<\/p>\n Atlantida je prvi puta spomenuta u Platonovim spisima. Prema onome \u0161to se mo\u017ee na\u0107i u njima, vjeruje se da je Atlatida postojala \u010dak 9,000 godina prije njega. Suprotno popularnom mi\u0161ljenju da postoje povijesni izvje\u0161taji o stvarnom postojanju Atlantide, legenda je preno\u0161ena samo usmenom predajom. Neki \u010dak misle da je pri\u010da nastala samo u svrhu Platonovih spisa.<\/p>\n Bilo je dosta govora o tome da je Atlantidu uni\u0161tio tsunami ili nekakva sli\u010dna nepogoda. No Platon sam navodi razlog propasti Atlantide; to je bilo Posejdonovo djelo, \u010dime uvla\u010di gr\u010dku mitologiju u pri\u010du. Ako pro\u010ditate Platonove spise, vidjet \u0107e te da su prema njemu legendu o Atlantidi prenosili egipatski sve\u0107enici i drugi ljudi \u010dija su imena zapisana.<\/p>\n Prava lokacija Atlantide nikad nije otkrivena, niti su na\u0111eni ostaci grada. Ipak, ne mo\u017ee se pore\u0107i da je prona\u0111eno mnogo ostataka biv\u0161ih civilizacija pod morem. Nije \u010dudno da su se gradovi tih civilizacija prona\u0161li u blizini obala, a za\u0161to su potopljeni obja\u0161njava veliko povi\u0161enje razine mora nakon ledenog doba.<\/p>\n Najpoznatije otkri\u0107e koje se povezuje s Atlantidom je ono it 1970. godine, doktora Raymonda Browna. Prona\u0161ao je ostatke neke civilizacije u blizini Bahama sasvim slu\u010dajno, tra\u017ee\u0107i potopljene brodove. Sa svojom istra\u017eiva\u010dkom ekipom je uspio vidjeti grad s cestama, kupolama, piramidama…<\/p>\n Najzanimljivije od svega \u0161to je na\u0161ao je bilo u jednoj piramidi. Radilo se nekakvom postolju s rukama napravljenim u bronci koje su dr\u017eale kristal. Taj je kristal uspio trasportirati kako bi se moglo istra\u017eiti o \u010demu se to\u010dno radi, dok je ostatak njegovih ljudi skupio nekoliko metalnih predmeta koji su do danas ostali neindentificirani.<\/p>\n Kasnije se otkrilo da kristal ima nekakve mo\u0107i. Napravljen je od kremena i ima tri piramidalna oblika u svom sredi\u0161tu. Prikazan je samo pet puta javnosti. Nitko od pet ronilaca koji su prona\u0161li taj drevni grad se nije vratio na to mjesto. Svi su dobili podsvjesnu poruku kad su ronili u tom podru\u010dju da to vi\u0161e ne rade. Iako nisu mogli to\u010dno odrediti na kojem se podru\u010dju on nalazi, mogli su s dovoljnom precizno\u0161\u0107u ozna\u010diti na karti kako bi se mogao ponovno prona\u0107i. Me\u0111utim, nitko se jo\u0161 nije vratio na to mjesto. Dr. Brown je jedini ostao \u017eiv, dok su ostala 4 ronioca koja su bila s njim poginuli rone\u0107i u Bermudskom trokutu, ne tako daleko od tog mjesta.<\/p>\n Jo\u0161 jedan podatak koji ide u prilog ovom otkri\u0107u je da je Edgar Cayce predskazao: “Posejdonija \u0107e biti medu prvim dijelovima Atlantide koji \u0107e se ponovno pojaviti – o\u010dekujte da se to dogodi ’68. i ’69. – \u0161to nije tako daleko.”<\/p>\n Na kraju ostaje samo vama da se priklonite jednom ili drugom mi\u0161ljenju; postoji li Atlantida i je li ona ve\u0107 otkrivena.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Legenda o Atlantidi je bila tema mnogih debata kroz stolje\u0107a, ali po \u010demu je ona tako zanimljiva i posebna?<\/p>\n","protected":false},"author":153,"featured_media":309,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3,10],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/310"}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/153"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=310"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/310\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/309"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=310"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=310"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=310"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}