Kabaretist Hans Liberg rekao je: “Opera je kada netko uboden no\u017eem po\u010dne pjevati umjesto da zove policiju.” To jest opera, ali opera je i puno vi\u0161e!<\/p>\n
U operi se doga\u0111a nevjerojatno puno toga: pjeva se, pojedina\u010dno ili u zboru, govori se, glumi, orkestar svira prate\u0107i pjeva\u010de, a ponekad svira i sam, ponajprije u uvertiri. Tu su jo\u0161 kostimi, kulise, pozornica…<\/p>\n
Barem je tako bilo u vrijeme procvata opere, koji je zapo\u010deo s Wolfgangom Amadeusom Mozartom (1756.-1791.). Mozart je stvorio opere besmrtne vrijednosti, kao \u0161to je primjerice Figarov pir. U toj operi neki grof \u017eeli prije vjen\u010danja dvoje svojih podanika jo\u0161 na brzinu zavesti mladu, ali podanici su lukavi i prepredeni i znaju se obraniti.<\/p>\n
U Don Giovanniju veliki zavodnik na kraju \u017eivotnoga puta biva ka\u017enjen tako \u0161to ga proguta pakao. Ova opera ima jednu od najzanosnijih “sporednih uloga” u opernoj povijesti: onu sluge Leporella, koji prati Don Giovannijeve pustolovine i komentira ih.<\/p>\n
\u010carobna frula\u0161e poznata prije svega zbog arije Kraljice no\u0107i. Radnja je druk\u010dija nego u ostalim Mozartovim operama. I ovdje na kraju pobje\u0111uje dobro.<\/p>\n
Talijan Giuseppe Verdi (1813.-1901.) davao je prednost dramati\u010dnijim literarnim predlo\u0161cima. Tako su, me\u0111u ostalima, njegove opere Macbeth i Otelo temeljene na dramama Williama Shakespearea, u kojima se zaista radi o \u017eivotu i smrti. Druge dvije vrlo poznate Verdijeve opere su Rigoletto i Traviata. Ver\u0111ijeve opere i danas su na repertoarima mnogih opernih ku\u0107a.<\/p>\n
Nasuprot prethodno spomenutim autorima, Richard Wagner (1813.-1883.) sam je pisao svoje tekstove. Libreta njegovih opera (Prsten Nibelunga sastoji se od opera Rajnino zlato, Walk\u00fcre, Siegfried i Sumrak bogova) temelje se na nordijskoj mitologiji. Wagner pripada velikim inovatorima u opernoj povijesti, a operi je pristupao kao cjelovitom kulturnom djelu. Njegove su opere, barem u Njema\u010dkoj, ponovno vrlo popularne.<\/p>\n
Opera Saloma Richarda Straussa (1864.-1949.) slijedi biblijsku pri\u010du: Saloma, na nagovor majke, zatra\u017ei od svoga po\u010dima Heroda, kao nagradu svoj ples, glavu Ivana Krstitelja. Ta opera bila je glazbena senzacija (upravo zato i divovski skandal). Strauss se jo\u0161 samo kratko nastavio koristiti svojini modernim tonskim jezikom, a zatim zaokrenuo na staze manje bremenite skandalima, kao, na primjer, u operi Kavalir s ru\u017eom.<\/p>\n
Opereta, \u0161to se popularnosti ti\u010de, nikad nije izi\u0161la iz sjene svoje velike sestre – opere. Najpoznatija opereta vjerojatno je \u0160i\u0161mi\u0161 Johanna Straussa (1825.-1899.), vedar kazali\u0161ni komad s mnogobrojnim zabunama, mnogo \u0161ampanjca (zbog \u010dega je ra\u00acdo izvode za Staru godinu) i s veli\u010danstveno izvedenim pomirenjem na kraju.<\/p>\n
Libreto je tekst neke opere (obi\u010dno tiskan kao knji\u017eica maloga formata). Rije\u010d “libretto” umanjenica je od libro – na talijanskome “knjiga” – dakle “knji\u017eica”.<\/p>\n
Wagner je smatrao da se rije\u010di i glazba u operi moraju duboko pro\u017eimati i da stoga sam skladatelj mora biti i pjesnik \u2013 te na taj na\u010din napraviti pravo umjetni\u010dko djelo.<\/p>\n
Arija<\/strong> je solo pjevani stavak uz instrumentalnu pratnju.<\/p>\n Repertoar<\/strong> – Rije\u010d potje\u010de iz francuskog i zna\u010di “popis” ili “nalazi\u0161te”. Mo\u017ee zna\u010diti ukupnost svih glazbenih djela koja pojedini glazbenik povremeno izvodi ili, u zna\u010denju “repertoarni komad”, ozna\u010davati komad koji se dugo zadr\u017eao na programu neke operne ku\u0107e pa stoga spada u njezin repertoar.<\/p>\n Uvertira<\/strong> je instrumentalni uvodni stavak opere. \u010cesto se ve\u0107 u uvertiri mogu zamijetiti glavne glazbene teme odre\u0111ene opere: uvertira nas, dakle, uvodi u operu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kabaretist Hans Liberg rekao je: Opera je kada netko uboden no\u017eem po\u010dne pjevati umjesto da zove policiju. To jest opera, ali opera je i puno vi\u0161e!<\/p>\n","protected":false},"author":1975,"featured_media":311,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3,9],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/312"}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1975"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=312"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/312\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/311"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=312"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=312"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=312"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}