Neko\u0107 su ljudi promatrali prirodu da saznaju kakvo \u0107e biti vrijeme. Gledali su nebo, prou\u010davali pona\u0161anje biljaka i \u017eivotinja te na temelju toga donosili zaklju\u010dke. Najbolji su \u00bbvremenski proroci\u00ab bili seljaci, \u0161umari, lovci, ribari i pastiri. Iz njihovih je iskustava proiza\u0161lo pravo bogatstvo narodna pravila o vremenu.<\/p>\n
Danas se za prognoziranje vremena svakodnevno prikupljaju podaci iz cijeloga svijeta. Meteorolo\u0161ke procese u troposferi bilje\u017ei vi\u0161e od 8000 postaja na kopnu, brodovima, naftnim platformama, zrakoplovima, balonima i meteorolo\u0161kim satelitima. Ti se podaci zatim proslje\u0111uju ra\u010dunskim centrima u Moskvi (u Rusiji), Washingtonu (u SAD-u) i Melbourneu (u Australiji). Na temelju tih podataka nastaje regionalna i globalna vremenska prognoza.<\/p>\n
One se pomo\u0107u posebne telekomunikacijske mre\u017ee \u0161alju u nacionalne meteorolo\u0161ke zavode, gdje ih meteorolozi kombiniraju s vlastitim mjerenjima i tako stvaraju prognozu za svoju zemlju. Postoji dugoro\u010dna i kratkoro\u010dna prognoza. Trenutno se dugoro\u010dno (do dva tjedna unaprijed) mo\u017ee prili\u010dno to\u010dno predvidjeti tek op\u0107a meteorolo\u0161ka situacija. Kratkoro\u010dna je prognoza (dva-tri dana unaprijed) danas vrlo to\u010dna. Kad je rije\u010d o vremenskoj prognozi za idu\u0107ih 36 sati, uspje\u0161nost meteorologa je \u010dak 90 posto.<\/p>\n
Vremenske prognoze nisu va\u017ene samo onima koji \u017eele znati kako se sutradan odjenuti. Prognoza ponajprije treba zra\u010dnim lukama, kako bi mogle poduzeti mjere opreza u zra\u010dnom prometu. Brodovima su naro\u010dito va\u017ena upozorenja na mogu\u0107e oluje, a podaci o vremenu va\u017eni su i za cestovni promet te poljoprivredu.Me\u0111utim, u nekim dijelovima svijeta vrijeme kao da nikada ne slijedi ljudske \u017eelje. Neko\u0107 se meteorolo\u0161kim topovima poku\u0161avalo izazvati ki\u0161u. Danas postoje uspje\u0161niji na\u010dini utjecanja na vremenske prilike. Kako bi se oblake prisililo da ispuste u njima nakupljenu vodu, cijepi ih se kristalima srebrnog jodida. Oni uzrokuju kondenzaciju vodene pare i nastanak ki\u0161nih kapi. Kristale u oblake donose zrakoplovi. Cijepljeni oblaci osloba\u0111aju do 25 posto vi\u0161e ki\u0161e. Me\u0111utim, taj je na\u010din utjecanja na vrijeme vrlo sporan.<\/p>\n
Prvi je ud\u017ebenik o meteorologiji sastavio gr\u010dki filozof Aristotel (384.-322. pr. Kr.). Nazvao ga je Meteorologica (Znanost o nebeskim pojavama). Me\u0111utim, suvremeno je prou\u010davanje vremena zapo\u010delo tek nakon izuma va\u017enih instrumenata poput barometra (1643.) i \u017eivinog termometra (1714.). Prve su meteorolo\u0161ke postaje nastale potkraj 18. stolje\u0107a.<\/p>\n
Meteorolo\u0161ki sateliti prikupljaju informacije o vremenskim procesima na na\u0161emu planetu. Oni analiziraju i snimaju oblake, mjere temperaturu morske povr\u0161ine, brzinu vjetrova te koli\u010dinu vlage u troposferi. Svakih pola sata podatke i fotografije \u0161alju meteorolo\u0161kim postajama na Zemlji<\/p>\n
\u0160to nam govore narodna pravila o vremenu? <\/strong><\/p>\n Narodna pravila o vremenu temelje se na vi\u0161estoljetnom prou\u010davanju meteorolo\u0161kih procesa. To nisu znanstvene prognoze. Nastale su prou\u010davanjem povezanosti vremena i rasta plodova na polju, a obi\u010dno vrijede samo za podru\u010dje na kojem su nastala. Najpouzdanija su pravila koja povezuju Mjesec i oblake: Kad Mjesec oko sebe ima krug, ki\u0161a nam je neizbje\u017ean drug!<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Neko\u0107 su ljudi promatrali prirodu da saznaju kakvo \u0107e biti vrijeme…<\/p>\n","protected":false},"author":1975,"featured_media":323,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[11,12],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/324"}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1975"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=324"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/324\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/323"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=324"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=324"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=324"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}