Republika Hrvatska smje\u0161tena je na kontaktu Srednje, Jugoisto\u010dne Europe i Sredozemlja.Prema posljednjem popisu stanovni\u0161tva iz 2001. godine, na povr\u0161ini od 56 542 km2 \u017eivjelo je 4 437 460 stanovnika, \u010dime se Hrvatska svrstala u red rje\u0111e naseljenih europskih dr\u017eava. Oko 90% stanovni\u0161tva \u010dine Hrvati, dok su od nacionalnih manjina najbrojniji Srbi (4,5%), Bo\u0161njaci (0,47%), Talijani (0,44%) i Ma\u0111ari (0,37%). Glavni i ujedno najve\u0107i hrvatski grad je Zagreb (779 145 stan.), dok su ostali ve\u0107i gradovi -Split (175 140), Rijeka (144 043) i Osijek (90 411) – sredi\u0161ta velikih hrvatskih regija: Dalmacije, Hrvatskog primorja i Slavonije.<\/p>\n
U reljefnom smislu, Hrvatska se dijeli na tri cjeline: Panonsku<\/strong>, Gorsku<\/strong> i Primorsku Hrvatsku<\/strong>.<\/p>\n Sjeverom i istokom Hrvatske prostire se ju\u017eni dio Panonske nizine. U davnoj geolo\u0161koj pro\u0161losti na tome se podru\u010dju nalazilo Panonsko more, iz kojega su poput otoka str\u0161ale danas najvi\u0161e planine Panonske (Nizinske) Hrvatske: \u017dumbera\u010dka gora, Ivan\u0161\u010dica, Medvednica te niz slavonskih planina koje okru\u017euju plodnu i vinorodnu Po\u017ee\u0161ku kotlinu.<\/p>\n Prostor sredi\u0161nje i isto\u010dne Hrvatske ome\u0111en je dvjema najduljim hrvatskim rijekama – Dravom na sjeveru i Savom na jugu, dok ve\u0107i dio isto\u010dne granice \u010dini rijeka Dunav. Upravo te tri rijeke spominju se i u hrvatskoj himni Horvatska domovina. Ravni\u010darski teren, plodno tlo i ne odvi\u0161e surova klima pogodovali su razvoju poljoprivrede u isto\u010dnoj Hrvatskoj. Preostali, pogotovo urbani, dio ove cjeline orijentirao se uglavnom na industrijsku proizvodnju. U posljednje se vrijeme razvija i kontinentalni turizam, budu\u0107i daje ponuda vrlo raznolika; od toplica (najvi\u0161e ih je u Hrvatskom zagorju), preko kulturno-povijesnih spomenika (npr. zagreba\u010dka katedrala i Gornji grad, dvorci Hrvatskog zagorja, osje\u010dka Tvr\u0111a, do kulturnih manifestaciji (npr. Vinkova\u010dke jeseni, \u0110akova\u010dki vezovi, \u0160pancirfest, Smotra folklora u Zagrebu, Vara\u017edinske barokne ve\u010deri).<\/p>\n Izme\u0111u panonskog i jadranskog dijela Hrvatske smjestila se Gorska (Planinska) Hrvatska. Prostor Like, Gorskog kotara i Ogulinsko-pla\u0161\u010danske udoline prije nekoliko desetlje\u0107a zahvatio je proces depopulacije, \u0161to na\u017ealost traje i danas. Pod vrhovima Velebita, Plje\u0161evice, Velike Kapele i Risnjaka teta neke od naj\u010di\u0161\u0107ih europskih rijeka (Gacka, Lika, Dobra. Kupa), \u0161to je, medu ostalim, razlog da po novoj cestovnoj mre\u017ei u ovaj kraj dolazi sve vi\u0161e turista \u017eeljnih odmora u o\u010duvanoj prirodi.<\/p>\n Posljednja hrvatska prirodna cjelina jest Primorska (Jadranska) Hrvatska. To je, kao i Gorska Hrvatska, podru\u010dje kr\u0161a, koji je nastao kao posljedica me\u0111usobnog djelovanja vapnenca i vode. Rezultat su \u010dudesne stijenske formacije, od kojih su najzanimljiviji speleolo\u0161ki objekti. Kr\u0161ke su i rijeke ovoga prostora (Zrmanja, Cetina), koje nerijetko prolaze usjecima najvi\u0161ih dalmatinskih planina(Dinara, Biokovo, Mosor). Od vapnenca su gra\u0111eni gotovo svi hrvatski otoci, oto\u010di\u0107i, hridi i grebeni, kojih ukupno ima vi\u0161e od 1100. Najve\u0107i su Cres i Krk, dok su najve\u0107a dva poluotoka Istra i Pelje\u0161ac. Blaga, ve\u0107inom sredozemna klima te \u010disto i toplo more bili su preduvjet za razvoj turizma prije vi\u0161e od 120 godina, kad je u Opatiji otvoren prvi hotel na Jadranu. Kulturno-povijesni spomenici (npr. pulska arena, Eufrazijeva bazilika u Pore\u010du, Dioklecijanova pala\u010da u Splitu, trogirska katedrala, dubrova\u010dke zidine), razne manifestacije (npr. Dubrova\u010dke ljetne igre, Splitsko ljeto, Rije\u010dki karneval, filmski festival u Motovunu, Sinjska alka), pobolj\u0161ani smje\u0161tajni\/kapaciteti i prometna dostupnost te ostali oblici turisti\u010dke ponude razlog su za\u0161to vi\u0161e od 10 milijuna turista svake godine posjeti ovaj kraj. S druge, pak, strane nekad tradicionalna zanimanja, poput ribarstva, pomorstva i vinarstva polako gube korak s novim tr\u017ei\u0161nim zahtjevima.<\/p>\n Cres i Krk dva su najve\u0107a hrvatska otoka, lako je Krk dugo bio usamljen na tome mjestu, posljednja su mjerenja ustanovila da ima istu povr\u0161inu kao i susjedni Cres (405,78 km2). Ta se iznenadna pogre\u0161ka tuma\u010di postupnim izdizanjem morske povr\u0161ine uslijed globalnoga zatopljenja. Nastave li se ti trendovi i u budu\u0107nosti, a sve su naznake da \u0107e se to doista i dogoditi, smanjivat \u0107e se povr\u0161ine obaju otoka, no Cres \u0107e postati najve\u0107i hrvatski otok, me\u0111u ostalim i zbog \u010dinjenice da je njegova apsolutna (648 m) i prosje\u010dna nadmorska visina ne\u0161to ve\u0107a od one na susjednom Krku.<\/p>\n Koji su zakonom za\u0161ti\u0107eni lokaliteti u Hrvatskoj?\u00a0<\/strong><\/p>\n <\/strong>2 stroga rezervata (Bijele i Samarske stijene, Hajdu\u010dki i Ro\u017eanski kukovi), 8 nacionalnih parkova (Brijuni, Risnjak, Plitvi\u010dka jezera, Sjeverni Velebit, Paklenica, Kornati, Krka, Mljet) i 11 parkova prirode (Kopa\u010dki rit, Papuk, Lonjsko polje, Medvednica, \u017dumberak – Samoborsko gorje, U\u010dka, Velebit, Vransko jezero, Biokovo, Tela\u0161\u0107ica i Lastovsko oto\u010dje).<\/p>\n Hrvatska je podijeljena na 21 \u017eupaniju<\/strong>: Zagreba\u010dka (Zagreb), Krapinsko-zagorska (Krapina), Sisa\u010dko-moslava\u010dka (Sisak), Karlova\u010dka (Karlovac), Vara\u017edinska (Vara\u017edin), Koprivni\u010dko-kri\u017eeva\u010dka (Kri\u017eevci), Bjelovarsko-bilogorska (Bjelovar), Primorsko-goranska (Rijeka), Li\u010dko-senjska (Gospi\u0107), Viroviti\u010dko-podravska (Virovitica), Po\u017ee\u0161ko-slavonska (Po\u017eega), Brodsko-posavska (Slavonski Brod), Zadarska (Zadar), Osje\u010dko-baranjska (Osijek), \u0160ibensko-kninska (\u0160ibenik), Vukovarsko-srijemska (Vukovar), Splitsko-dalmatinska (Split), Istarska (Pazin), Dubrova\u010dko-neretvanska (Dubrovnik), Me\u0111imurska (\u010cakovec), Grad Zagreb (Zagreb).<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Republika Hrvatska smje\u0161tena je na kontaktu Srednje, Jugoisto\u010dne Europe i Sredozemlja…<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":325,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[11,12],"tags":[],"class_list":["post-326","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","category-edukacija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/326","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=326"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/326\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/325"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=326"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=326"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=326"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}