Smatramo da je neka \u017eivotinjska vrsta ugro\u017eena onda kada se njena rasprostranjenost drasti\u010dno smanjuje, ugro\u017eavaju\u0107i opstanak same vrste. Prije pojave \u010dovjeka izumiranje je bilo rezultat prirodnog odabira kao \u0161to se dogodilo s dinosaurima. Prou\u010davaju\u0107i fosilne ostatke zaklju\u010dujemo da jedna \u017eivotinjska vrsta izumire svakih tisu\u0107u godina, ali od po\u010detka 20. stolje\u0107a, \u0161irenjem i razvojem tehnologije, koja oduzima sve ve\u0107i i ve\u0107i prostor prirodi, i brzina izumiranja je porasla do uznemiruju\u0107e jedne vrste godi\u0161nje.<\/p>\n
Osim \u0161to je uni\u0161tio pirodno stani\u0161te, \u010dovjek je na\u010deo prirodnu ravnote\u017eu lovom (\u010desto nedopu\u0161tenim), i dovo\u0111enjem u isti okoli\u0161 vrste koje su se pokazale kao neprijatelji. Osim toga \u010dovjek nanosi \u0161tetu prirodnim stani\u0161tima, uni\u0161tavaju\u0107i \u0161ume da bi do\u0161ao do drva, crpe\u0107i na nerazuman na\u010din utrobu Zemlje, da bi do\u0161ao do ruda, zaga\u0111uju\u0107i vode industrijskim ispustima, pretjerano koriste\u0107i za\u0161titna sredstva za poljoprivredne kulture itd.<\/p>\n
Za\u0161titna sredstva i zaga\u0111ivanje vode mogu dovesti do izumiranja pojedine \u017eivotinjske vrste. Uzmimo kao primjer sivog sokola koji je bio na rubu izumiranja. Njegov uobi\u010dajeni plijen su patke, koje su se hranile ribom i algama iz podru\u010dja zaga\u0111enim DDT-em. Taj je insekticid, talo\u017ee\u0107i se u tkivu patke, uzrokovao u sokola promjenu procesa prijenosa kalcija u jaja. U nekim slu\u010dajevima kalcija je u ljuski bilo tako malo da je pucala prije nego \u0161to su se mladi razvili. U drugima je pak razina kalcija bila tako visoka da mladi nisu uspijevali razbiti ljusku jajeta i izi\u0107i van.<\/p>\n
\u017divotinje koje su zbog \u010dovjeka izlo\u017eene opasnosti da izumru, su kornja\u010de (koje se love zbog njihova oklopa), slonovi (zbog kljova), krokodili (zbog ko\u017ee), vuk i velike ma\u010dke (zbog krzna), kitovi (zbog ulja). Predvi\u0111a se izumiranje mnogih \u017eivotinjskih vrsta u bliskoj budu\u0107nosti. Me\u0111u najugro\u017eenijima su: javanski nosorog, mauricijski kliktavac i kineski aligator. Rade se popisi ugro\u017eenih \u017eivotinja, koje se zovu Crvene knjige. Me\u0111u najosjetljivijim grupama su velike ma\u010dke i ptice grabljivice.<\/p>\n
\u017divotinje i biljke pridonose odr\u017eavanju ekolo\u0161ke ravnote\u017ee potrebne za opstanak ljudske vrste. Postoje zakoni za za\u0161titu \u017eivotinja u slobodnoj prirodi i ustanove (kao \u0161to su nacionalni parkovi) i objekti pod paskom \u010dovjeka (kao \u0161to su zoolo\u0161ki vrtovi) kojima se \u0161tite odre\u0111ene \u017eivotinje od izumiranja. Danas zoolo\u0161ki vrtovi \u010desto zna\u010de za odre\u0111ene vrste jamstvo da \u0107e se mo\u0107i spasiti iz prirode koja je sve manje primjerena njihovu pre\u017eivljavanju. Ponekad je za\u0161tita neke vrste vrlo slo\u017een problem, kao u slu\u010daju medvjeda koji \u017eivi samo ako svaka jedinka ima na raspolaganju 25-50 km2 \u0161ume. To zna\u010di da su za pre\u017eivljavanje brojnih medvje\u0111ih skupina potrebna velika \u0161umska prostranstva.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Smatramo da je neka \u017eivotinjska vrsta ugro\u017eena onda kada se njena rasprostranjenost drasti\u010dno smanjuje, ugro\u017eavaju\u0107i opstanak same vrste.<\/p>\n","protected":false},"author":1975,"featured_media":329,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[11,12],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/330"}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1975"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=330"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/330\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/329"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=330"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=330"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=330"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}