{"id":332,"date":"2011-03-17T11:35:29","date_gmt":"2011-03-17T11:35:29","guid":{"rendered":"http:\/\/e-kako.geek.hr\/2011\/03\/17\/kako-se-upotrebljavaju-plemeniti-metali\/"},"modified":"2013-10-13T17:15:01","modified_gmt":"2013-10-13T17:15:01","slug":"kako-se-upotrebljavaju-plemeniti-metali","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/drustvo\/kako-se-upotrebljavaju-plemeniti-metali\/","title":{"rendered":"Kako se upotrebljavaju plemeniti metali?"},"content":{"rendered":"<p><strong>Plemenite kovine<\/strong> ili <strong>metali<\/strong> su kovine koje slabo kemijski reagiraju, \u0161to zna\u010di da su otporne na kemijske promjene. To su: zlato, srebro, platina, paladij, rutenij, rodij, iridij, osmij i \u017eiva.<\/p>\n<p>Zlato se najbolje mo\u017ee kovati, vrlo je rastezljivo, mo\u017ee biti izvu\u010deno u listi\u0107e debljine desetinku milimetra.Sumerani su zlato u 4. tisu\u0107lje\u0107u prije Krista koristili za izradu nakita. Poslije su ga koristili Egip\u0107ani, posebno za izradu posmrtnih maski (Tutankamonova zlatna maska, zlatni hram u Paganu u Burmi). Kori\u0161tenje zlata kao novca potje\u010de iz 2. tisu\u0107lje\u0107a prije Krista. Tada su se komadi zlata razmjenjivali prema te\u017eini. Prvi zlatni novac pojavio se u nekim jonskim gradovima u 7. stolje\u0107u prije Krista.<\/p>\n<p>Okruglasti grumeni i zlatna pra\u0161ina (zlatni pijesak) pojavljuju se u dva tipa nalazi\u0161ta. U primarnim le\u017ei\u0161tima zlato je pomije\u0161ano s ostalim stijenama bogatim kvarcom, a u naplavnim le\u017ei\u0161tima zlato je pomije\u0161ano s pijeskom koji je nastao erozijom primarnih le\u017ei\u0161ta. Najpoznatija nalazi\u0161ta zlata nalaze se u Ju\u017enoj Africi, na Uralu, u Sibiru, Kaliforniji i Kolumbiji.<\/p>\n<p><strong>Obra\u0111ivanje rude <\/strong><\/p>\n<p>Ruda se melje i ispire. Zatim slijedi postupak nazvan cijanizacija kojim se zlato odvaja od jalovine &#8211; smjese ostalih ruda s kojima je prona\u0111eno. Poslije se tali.<\/p>\n<p>Zlato je dobar <strong>vodi\u010d elektri\u010dne struje i topline<\/strong>, ne oksidira i tali\u0161te mu je na 1064\u00b0 Celzijusa. Otporno je prema kemijskim djelovanjima, osim prema kloru, bromu i carskoj vodici. Ne podlije\u017ee koroziji i zbog toga se rabi za kemijske aparate u laboratorijima i za neke sklopove u elektronici. Koristi se za izradu nakita, medalja, novca, u zubarstvu, te kao monetarna podloga.<\/p>\n<p>\u010cisto zlato je mekano i zbog toga se najvi\u0161e koristi u slitinama s drugim metalima kao \u0161to su bakar, srebro, platina i nikal. Na primjer, u slitini s bakrom zlato postaje tvr\u0111e, ali se time ne umanjuje njegova kovkost. Slitine se koriste za novac i u zlatarstvu. Bijelo zlato je slitina od 80% zlata i 20% platine. Koristi se i u zubotehnici.<\/p>\n<p><strong>Karat<\/strong> je <strong>jedinica za \u010disto\u0107u zlata<\/strong>. Broj karata daje broj dijelova \u010distog zlata u slitini podijeljenoj u 24 dijela. Na primjer, osamnaestkaratno zlato sadr\u017ei 18 dijelova zlata i 6 dijelova druge kovine. \u010cisto\u0107a zlata danas se izra\u017eava u promilima i naziva se fino\u0107a, npr. 999\/1000.<\/p>\n<p><strong>Srebro<\/strong> se \u010desto rabi za proizvodnju soli srebra. Sol srebro-nitrat koristi se u proizvodnji lijekova, a srebro-bromid i srebro-klorid u fotografiji.<\/p>\n<p><strong>Platina<\/strong> se u prirodi \u010desto nalazi zajedno s drugim kovinama iz svoje skupine (rutenij, rodij, paladij, osmij i iridij). Upotrebljava se u slitini sa zlatom ili s kovinama iz svoje skupine. \u010cesto slu\u017ee kao katalizatori (to su tvari koje poti\u010du kemijsku reakciju).<\/p>\n<p><strong>\u017diva<\/strong> je gotovo plemenita kovina, budu\u0107i da se tek na temperaturama vi\u0161im od 300 stupnjeva C\u00b0 spaja s kisikom. Svi poznajemo njenu uporabu u \u017eivinom termometru i barometru.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Plemenite kovine ili metali su kovine koje slabo kemijski reagiraju, \u0161to zna\u010di da su otporne na kemijske promjene.<\/p>\n","protected":false},"author":1975,"featured_media":331,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[11,12],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/332"}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1975"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=332"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/332\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/331"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=332"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=332"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=332"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}