Kad govorimo o nekoj duljini moramo uvijek usporediti jedno mjerenje s nekim drugim. Ako ka\u017eete da ste vi\u0161i od nekog drugog, vi mislite da je duljina od tabana va\u0161ih stopala do vrha va\u0161e glave ve\u0107a od te duljine kod neke druge osobe.<\/p>\n
Ako \u017eelite doznati da li ste vi\u0161i od nekog va\u0161eg prijatelja, ne morate usporediti va\u0161e visine stoje\u0107i jedan uz drugoga. Umjesto toga upotrijebit \u0107ete neku mjeru da usporedite va\u0161e visine – nekakvo ravnalo ili kroja\u010dki centimetar. U tome slu\u010daju, umjesto da uspore\u0111ujete svoje visine izravno, obojica ste usporedili svoju visinu sa standardnom duljinom – stopom ili metrom.<\/p>\n
Nemogu\u0107e bi bilo upotrijebiti ovaj na\u010din mjerenja kada bi standardna duljine u jednome mjestu bila razli\u010dita od standarda u drugome. Zato je najva\u017enije utvrditi da je standardna duljine svugdje ista.<\/p>\n
Britanski i Ameri\u010dki sustav za mjerenje duljine jo\u0161 se zasniva na jardu<\/strong>, iako se tamo uvode metri\u010dne mjere, to je proces koji traje. Po jednoj legendarnoj pri\u010di jard je prvobitno odre\u0111en kao udaljenost od vrha nosa engleskog kralja Alfreda do vrha njegovih prstiju kad je njegova ruka ispru\u017eena.<\/p>\n Prvi to\u010dan standardni jard izra\u0111en je 1878. god. Sastojao se od bron\u010dane \u0161ipke to\u010dno jard duge koju je \u010duvala vlada. Nazvana je primarni standard i mislilo se da je pravi jard: po njoj su se mogle mjeriti duljine od jarda i na drugim \u0161ipkama. Te su druge \u0161ipke \u010duvane u laboratorijima po \u010ditavoj zemlji i nazvane su sekundarni standardi. Ipak, u 1960. je otkriveno da se britanski standardni jard ste\u017ee za si\u0107u\u0161nu veli\u010dinu (oko 2,5 milijunta dijela centimetra godi\u0161nje) i odlu\u010deno je da se napusti ta vrsta standarda za duljinu. U 1963. jard je odre\u0111en u odnosu na metar \u2014 1 jard 0,9144 metra.<\/p>\n Metar<\/strong> je standardna jedinica za duljinu u ostalim europskim zemljama. Prvobitno, je bio odre\u0111en, 1791. godine, kao desetmilijunski dio duljine meridijana \u0161to prolazi kroz Dunkerque u Francuskoj.U 1927. metar je ponovo odre\u0111en kao duljina jedne \u0161ipke od platiniridija koja se \u010duva u Parizu. Ali je otkriveno da i ta \u0161ipka mijenja svoju duljinu za si\u0107u\u0161ne veli\u010dine pa je 1960. me\u0111unarodno prihva\u0107en novi na\u010din odre\u0111ivanja mjere za duljinu. Osnovan je na duljini vala svjetlosti koji emitiraju atomi. Ta se duljina nikad ne mijenja; isti atom u istim uvjetima uvijek emitira svjetlost jednake duljine vala. Izabran je atom jednog izotopa plina kriptona pa je metar sada odre\u0111en kao 1 650 763,73 valne duljine koje emitira atom kriptona u nekim uvjetima.<\/p>\n Astronomi ponekad upotrebljuju drugi na\u010din mjerenja udaljenosti kad govore o daljini zvijezda. To je svjetlosna godina. To je daljina koju svjetlost prije\u0111e u godinu dana. Kako svjetlost putuje brzinom od 300 milijuna metara u sekundi, a u godini ima oko 31,5 milijun sekunda, jedna svjetlosna godina ima 9460 milijuna milijuna metara. To je golema udaljenost.<\/p>\n Mikrometar<\/strong> je instrument za vrlo precizno mjerenje malih daljina. Sastoji se od vijka koji se okre\u0107e u matici. Kako se matica okre\u0107e mi\u010de se naprijed dok vrh mikrometra ne dotakne predmet koji se mjeri, \u0161irina predmeta data je tad na ljestvici. Drevna jedinica duljine zvala se lakat a zasnivala se na udaljenosti od ugla lakta jednog \u010dovjeka do vrha njegova srednjeg prsta. Po sa\u010duvanim mjerama u piramidama znamo da su stari Egip\u0107ani uzimali lakat kao duljinu od oko 53 centimetra.<\/p>\n Jedan metar ima 100 centimetara a svaki centimetar 10 milimetara. Atomski znanstvenici upotrebljavaju i manje metri\u010dke jedinice. Tisu\u0107iti dio milimetra nazvan je mikrometar (ili mikron), a tisu\u0107iti dio mikrometra nazvan je nanometar. Tisu\u0107iti dio nanometra nazvan je pikometar; to je milijunti dio milijuntog dijela metra.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kad govorimo o nekoj duljini moramo uvijek usporediti jedno mjerenje s nekim drugim.<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":337,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[11,12],"tags":[],"class_list":["post-338","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","category-edukacija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/338","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=338"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/338\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/337"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=338"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=338"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=338"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}