{"id":348,"date":"2010-12-27T13:27:13","date_gmt":"2010-12-27T12:27:13","guid":{"rendered":"http:\/\/e-kako.geek.hr\/2010\/12\/27\/kako-se-racuna-kvocijent-inteligencije-iq\/"},"modified":"2020-10-21T18:14:40","modified_gmt":"2020-10-21T17:14:40","slug":"kako-se-racuna-kvocijent-inteligencije-iq","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/drustvo\/kako-se-racuna-kvocijent-inteligencije-iq\/","title":{"rendered":"Kako se ra\u010duna kvocijent inteligencije (IQ)?"},"content":{"rendered":"\n

Inteligencija<\/a><\/strong> je mentalna karakteristika koju je mogu\u0107e mjeriti, iako nesavr\u0161eno, testovima inteligencije ili IQ mjerama.\u00a0Sastoji se od sposobnosti za u\u010denje iz iskustva, prilagodbe na nove situacije, razumijevanja i kori\u0161tenja apstraktnih pojmova, i kori\u0161tenja znanja za snala\u017eenje u novoj okolini u kojima ne poma\u017ee stereotipno nagonsko pona\u0161anje, a niti u\u010denjem ste\u010dene navike, vje\u0161tine i znanja.\u00a0Umni i tjelesni razvoj obi\u010dno odgovaraju jedan drugome. Oba se zaustavljaju u razli\u010ditim godinama \u017eivota, \u0161to ovisi o osobnosti.<\/p>\n\n\n\n

Na primjer, neki mladi\u0107 mo\u017ee sa \u0161esnaest godina biti visok 170 centimetara i uop\u0107e vi\u0161e ne rasti, dok njegov brat mo\u017ee dosti\u0107i visinu od 185 centimetara. Umni razvoj ve\u0107ine ljudi se zaustavlja negdje izme\u0111u 13. i 20. godine \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n

Ako svu djecu ro\u0111enu istog dana, na primjer 10. travnja prije deset godina, pogledate sada, ona \u0107e se razlikovati po svojoj tjelesnoj razvijenosti. Neka \u0107e biti visoka, a neka niskog rasta. Ali, ona \u0107e se tako\u0111er razlikovati i u pogledu umnog razvoja. Neka \u0107e biti inteligentna i sposobna da lako u\u010de nove stvari, neka prosje\u010dna, a neka vrlo spora u u\u010denju. Ova razlika u umnoj razvijenosti mo\u017ee se smatrati razlikom u umnoj zrelosti.<\/p>\n\n\n\n

Kao \u0161to mo\u017eemo izmjeriti ne\u010diju visinu, tako mo\u017eemo izmjeriti i ne\u010diju umnu razvijenost. Za tu svrhu izra\u0111ena je serija testova. Evo kako se to radi: prvo utvrdimo koje probleme mogu rije\u0161iti djeca razli\u010dite dobi. \u0160estogodi\u0161nja djeca mogu rije\u0161iti neke probleme, osmogodi\u0161nja druge, itd.<\/p>\n\n\n\n

Pretpostavimo da djeci razli\u010dite dobi damo test za za \u0161estogodi\u0161njake. Neka ga djeca, stara \u010detiri ili pet godina, tako\u0111er mogu rije\u0161iti. S druge strane, ima desetogodi\u0161njaka i dvanaestogodi\u0161njaka za koje je test prete\u017eak. Eto, sad imamo na\u010din za mjerenje inteligencije. Ako \u0161estogodi\u0161njak mo\u017ee rije\u0161iti test samo primijenjen dobi od \u0161est godina, on je prosje\u010dno inteligentan. Ako \u010detverogodi\u0161njak ili petogodi\u0161njak mogu rije\u0161iti ovaj test, oni su natprosje\u010dno inteligentni. Ukoliko desetogodi\u0161njak ne mo\u017ee rije\u0161iti test namijenjen dobi od \u0161est godina, on je zaostao.<\/p>\n\n\n\n

Slova QI su skra\u0107enica za “kvocijent inteligencije”; to je na\u010din za matemati\u010dko izra\u010dunavanje rezultata ovih testova. Na primjer, jedno \u0161estogodi\u0161nje dijete s umnom zrelo\u0161\u0107u koja odgovara umnoj zrelosti djeteta od \u0161est godina, ima QI 100. Umna zrelost se dijeli s godinama starosti, a zatim se pomno\u017ei sa stotinu. Ako petogodi\u0161nje dijete ima umnu dob za \u0161est godina, njegov QI iznosi 120 (\u0161est podijeljeno s pet, puta 100). Kvocijent inteligencije izme\u0111u 90 i 100 ozna\u010dava prosje\u010dnu inteligenciju, a iznad 110 se smatra natprosje\u010dnom inteligencijom.<\/p>\n\n\n\n

U zavisnosti od vrijednosti IQ, visina inteligencije se mo\u017ee podjeliti na nekoliko grupa:<\/strong><\/p>\n\n\n\n