{"id":350,"date":"2010-12-02T14:52:32","date_gmt":"2010-12-02T13:52:32","guid":{"rendered":"http:\/\/e-kako.geek.hr\/2010\/12\/02\/kako-zaboravljamo\/"},"modified":"2015-07-23T18:07:37","modified_gmt":"2015-07-23T17:07:37","slug":"kako-zaboravljamo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/drustvo\/kako-zaboravljamo\/","title":{"rendered":"Kako zaboravljamo?"},"content":{"rendered":"

Zaboravljanje je jedan od kognitivnih fenomena koji je oduvijek budio \u010dovjekovo zanimanje, kroz cjelokupnu povijest \u010dovje\u010danstva. Nijedan \u010dovjek nije svjestan koliko pamti!<\/p>\n

Zatvorite o\u010di i poku\u0161ajte se sjetiti svega \u0161to ste vidjeli – svih ljudi, svih ku\u0107a, svih ulica, svih stvari koje ste ikad vidjeli i svih rije\u010di i brojeva koje ste ikad nau\u010dili. Izgleda da nema kraja.<\/p>\n

Zaboravljanje<\/strong> je suprotan proces od pam\u0107enja i ogleda se u nemogu\u0107nosti reprodukcije i retencije u\u010denog sadr\u017eaja. Zaboravljanjem nastaju promjene nastale u\u010denjem. Potpunog zaboravljanja nema, jer je sadr\u017eaj koji smo u\u010dili ostavio izvjesni fiziolo\u0161ki trag u mo\u017edanim strukturama, pa se u odre\u0111enim uvjetima mo\u017ee pobuditi.<\/p>\n

U na\u0161em mozgu postoji centar za pam\u0107enje, gdje su milijuni pojmova smje\u0161teni u skladi\u00ad\u0161te, isto tako uredno kao u dobroj knji\u017eici. Mi jo\u0161 ne znamo kako se zbiva ovo \u010dudo slaganja i smje\u0161tanja u registar, ali znademo da se to zbiva na jedan to\u010dno odre\u0111eni na\u010din, ovisno o pred\u00admetu.<\/p>\n

Po\u0161to su pojmovi svrstani u odre\u0111eni red, mogu\u0107e je da jedan dio skladi\u0161ta bude o\u0161te\u0107en ili uni\u0161ten, a da drugi dijelovi ostanu netaknuti. Na primjer, poslije povrede mozga ili krvarenja u mozgu mo\u017ee biti uni\u0161ten dio skladi\u0161ta za pam\u0107enje samo odre\u0111enih pojmova. \u010covjek mo\u017ee zaboraviti kako da upotrebljava rije\u010di, ali se jo\u0161 uvijek znade koristiti brojevima.<\/p>\n

Ponekad ljudi gube sposobnost vidnog pre\u00adpoznavanja zato \u0161to su stari ili zbog neke povrede koja im ne dopu\u0161ta da prepoznaju predmete koje gledaju. Mogu gledati loptu, a da ne znaju \u0161to je to. Ali, ako je dodirnu, u stanju su je prepoznati zato \u0161to prepoznavanje stvari opi\u00adpavanjem ne ovisi o skladi\u0161tu za vidno pam\u0107enje.<\/p>\n

Na\u0161 mozak ima i jedan centar za pam\u0107enje zvukova. Tu su uskladi\u0161teni zvu\u010di koje pamtimo, kao u golemoj diskoteci u kojoj se \u010duvaju gramofonske plo\u010de. Naj\u010de\u0161\u0107e se misli kako je zaboravljanje uzrokovano vremenom, \u0161to najvi\u0161e dolazi do izra\u017eaja u poznatoj narodnoj poslovici “Vrijeme lije\u010di sve rane”.\u00a0Mnoga psihologijska istra\u017eivanja, me\u0111utim, dokazuju upravo ba\u0161 suprotno.<\/p>\n

Kako sprije\u010diti zaboravljanje?<\/strong><\/p>\n