Kao \u0161to u\u010dimo u \u0161koli, pam\u0107enje se dijeli na kratkotrajno i dugotrajno. Svatko od nas \u017eeli zapamtiti odre\u0111ene doga\u0111aje ili osobe,ali isto tako neke \u017eeli zaboraviti.\u00a0Nitko nije u stanju objasniti sposobnost mozga da pamti i koristi ste\u010dena znanja i iskustva, iako znamo dosta metoda kako da lak\u0161e zapamtimo i prisjetimo se \u017eeljenih doga\u0111aja.<\/p>\n
Memorija ili pam\u0107enje je sposobnost da se zadr\u017ei u sje\u0107anju sve \u0161to smo do\u017eivjeli u bliskoj ili dalekoj pro\u0161losti.<\/strong><\/p>\n Sve \u0161to \u010dovjek pro\u017eivi ostavlja trag u mozgu. Najve\u0107i problem je samo prisje\u0107anje na doga\u0111aj koji vam je zacrtan u mozgu. Na primjer, kad vas profesor pita da li se sje\u0107ate obra\u0111ivane teme od pro\u0161log tjedna bit \u0107e vam puno te\u017ee sjetiti se nego da je spomenuo temu i pitao vas da li je o njoj ve\u0107 bilo govora. To je metoda takozvanog okida\u010da.<\/p>\n Drugi na\u010din pam\u0107enja je pomo\u0107u slika. Netko puno lak\u0161e pamti doga\u0111aje iz prethodne godine zahvaljuju\u0107i stvorenoj slici o doga\u0111aju koji se desio, ali taj trag postupno blijedi ukoliko ga ne potakne neko sli\u010dno ili ponovljeno iskustvo, ili ako ga sami ne obnovimo.<\/p>\n Postoji nekoliko na\u010dina pam\u0107enja. Jedan od njih je sje\u0107anje. Ako vas nekoliko dana poslije nekog tuluma pitaju za imena ljudi koji su bili tamo, poku\u0161at \u0107ete se prisjetiti njihovih imena i lica. U najboljem slu\u010daju, sjetit \u0107ete se i lica i imena, ali ne\u0107ete mo\u0107i povezati koje ime pripada kojem licu. A ako vas netko pita je li Ivan bio na toj zabavi, mo\u017ee vam se dogoditi da ga prepoznate po imenu kao osobu koja je zaista bila na zabavi.<\/p>\n Zapravo, te\u017ee se sjetiti nego prepoznati. Ukoliko prepoznajete situaciju, prepoznajete ju zahvaljuju\u0107i vizualnoj predstavi. To nazivamo vizualno pam\u0107enje. Jednako tako, netko lak\u0161e pamti pjesmu koju je pro\u010ditao ili vic koji je \u010duo. To nazivamo auditivnim pam\u0107enjem. Osim toga, mogu\u0107e je pamtiti i pomo\u0107u asocijacija. Svaki do\u017eivljaj je popra\u0107en s jo\u0161 nekom radnjom koja se odvija istodobno, neposredno prije ili mrvicu poslije. I te dvije radnje vas mogu asocirati ba\u0161 na do\u017eivljaj kojeg se \u017eelite sjetiti. I kad se sjetite takvog doga\u0111aja, obi\u010dno se sjetite i onoga \u0161to je taj doga\u0111aj pratilo.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kao \u0161to u\u010dimo u \u0161koli, pam\u0107enje se dijeli na kratkotrajno i dugotrajno. Svatko od nas \u017eeli zapamtiti odre\u0111ene doga\u0111aje ili osobe,ali isto tako neke \u017eeli zaboraviti.<\/p>\n","protected":false},"author":1975,"featured_media":355,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[11,17],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/356"}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1975"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=356"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/356\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/355"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=356"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=356"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=356"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}