{"id":3827,"date":"2018-12-01T02:33:52","date_gmt":"2018-12-01T01:33:52","guid":{"rendered":"https:\/\/e-kako.geek.hr\/?p=3827"},"modified":"2021-09-24T23:25:50","modified_gmt":"2021-09-24T22:25:50","slug":"se-slavi-bozic-svijetu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/kultura\/se-slavi-bozic-svijetu\/","title":{"rendered":"Kako se slavi Bo\u017ei\u0107 u svijetu?"},"content":{"rendered":"\n

Svaka zemlja ima svoj obi\u010daj i kulturu te se tako i na razli\u010dite na\u010dine slavi Bo\u017ei\u0107 u svijetu. Susjedne zemlje me\u0111usobno uglavnom imaju sli\u010dne obi\u010daje. Ve\u0107 stolje\u0107ima se slavi Bo\u017ei\u0107 u svijetu pa su se neke tradicije ve\u0107 i zagubile, a neke su se odr\u017eale do danas. Uglavnom svugdje gdje se slavi Bo\u017ei\u0107, ljudi se okupljaju, \u010destitaju si me\u0111usobno, odlaze na slavlje te objeduju zajedno.<\/p>\n\n\n\n

ARGENTINA<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U Argentini je vrijeme vrlo toplo za vrijeme Bo\u017ei\u0107a te tradicija ki\u0107enja drvca nije rezervirana samo za bor, nego i za bilo koje drugo drvce koje je dostupno u Argentini. Ljudi vole kititi drvce pamu\u010dnim lopticama koje predstavljaju snijeg. Drvce se u Argentini po\u010dinje kititi ve\u0107 8. prosinca (to je datum kad je djevica Marija za\u010deta). Glavno Bo\u017ei\u0107no slavlje odr\u017eava se na Badnjak u kasnim popodnevnim satima, a glavni obrok se jede izme\u0111u 22 i 23 sata. U Argentini se taj obrok naj\u010de\u0161\u0107e jede na otvorenom u vrtu. Jede se pr\u017eena puretina ili pe\u010dena svinjetina, zatim salate, Bo\u017ei\u0107ni kruh i puding. U pono\u0107 je vatromet, a nakon toga ljudi otvaraju poklone ispod oki\u0107enog drvca.<\/p>\n\n\n

\n
\"bozic-u-svijetu-argentina\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

AUSTRIJA<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Na Badnjak u 4 popodne (16:00h) po na\u0161em vremenu po\u010dinje se kititi Bo\u017ei\u0107no drvce. Drvce se ukra\u0161ava elektri\u010dnim svje\u0107icama i slatki\u0161ima (naj\u010de\u0161\u0107e bombonima) , ali i kuglicama. Najpoznatija Bo\u017ei\u0107na pjesma u Austriji je Tiha no\u0107 (Still Nacht<\/em>) koja je napisana u Austriji 1818. godine. U Austriji je kao i kod nas poznat sv. Nikola i krampus u pratnji. Djeca u Austriji vjeruju da dijete Isus ukra\u0161ava bor te im donosi poklone ispod bora. Badnjak je vrijeme posta u Austriji te se \u010desto jede pr\u017eeni \u0161aran za glavno jelo. Na Bo\u017ei\u0107 se jede pe\u010dena guska ili purica te Sacher torta.<\/p>\n\n\n

\n
\"bozic-u-svijetu-austrija\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

KINA<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U Kini postoje samo 1% kr\u0161\u0107ana, pa se Bo\u017ei\u0107 slavi samo u ve\u0107im gradovima. U tim gradovima postoje bo\u017ei\u0107na drvca, a u trgova\u010dkim centrima nalazi se Djed Mraz koji ima \u0161pilju tamo. Bo\u017ei\u0107no drvce ukra\u0161ava se papirnatim ukrasima. Na Badnjak se u Kini daruju jabuke. U Kini ne znaju pri\u010du o Bo\u017ei\u0107u, no u vrijeme Bo\u017ei\u0107a pjevaju popularnu pjesmu Zvon\u010di\u0107i<\/em>.<\/p>\n\n\n

\n
\"bozic-u-svijetu-kina\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

DANSKA<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U Danskoj je popularna serija Julekalendar (Bo\u017ei\u0107ni kalendar) koji ima 24 epizode. Posljednja epizoda se emitira na Badnjak. Prvi put se serija emitirala 1962. godine. U Danskoj je popularno slati Bo\u017ei\u0107ne \u010destitke. Ljudi idu na misu oko 4 popodne, a glavni obrok ide izme\u0111u 6 i 8 sati. Naj\u010de\u0161\u0107e jedu pe\u010denu patku , gusku ili svinjetinu te krumpir i ciklu uz umak od brusnice. Za desert se jede puding od mlijeka, ri\u017ee, vanilije, badema i \u0161laga.<\/p>\n\n\n

\n
\"bozic-usvijetu-danska\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

GR\u010cKA<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Na Badnjak, djeca hodaju po ulicama i pjevaju. Za pjevanje dobivaju novac, slatki\u0161e i vo\u0107e. Bo\u017ei\u0107na drvca su popularna i u Gr\u010dkoj, no tradicionalni Bo\u017ei\u0107ni ukras je plitka drvena zdjela s komadom \u017eice preko ruba koje su jo\u0161 ukra\u0161ene bosiljkom te drvenim kri\u017eom. U posudi se nalazi voda, a netko u obitelji, obi\u010dno majka, jednom dnevno \u0161kropi prostorije u ku\u0107i. U Gr\u010dkoj se vjeruje da to \u0161kropljenje \u0161titi od lo\u0161ih duhova. Prostorije se \u0161krope od 25.12. do 06.01. Svakog  prosinca u Solunu na Aristotelovom trgu postavljeno je Bo\u017ei\u0107no drvce te tri jedrenjaka. To je poznata turisti\u010dka atrakcija.<\/p>\n\n\n

\n
\"bozic-u-svijetu-grcka\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

MEKSIKO<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U Meksiku od 16.12. do 24.12. djeca hodaju u procesijama. Za vrijeme procesije, ku\u0107e su ukra\u0161ene: zelenilom, mahovinama te papirnatim lampionima. Djeca u procesijama pjevaju pjesme o Mariji i Josipu. Svake ve\u010deri u drugoj ku\u0107i se okupljaju djeca iz procesije. 24. 12. Okupljaju se na brodu. Nakon toga je misa, a nakon mise vatromet. Poinsetta je cvije\u0107e u Meksiku koje se koristi za dekoraciju na Badnjak. 28.12. u Meksiku se slavi Dan nevinih svetaca. To je dan koji je posve\u0107en bebama koje je dao kralj Herod ubiti zajedno sa Isusom. Bo\u017ei\u0107ni blagdani u Meksiku zavr\u0161avaju 2. velja\u010de.<\/p>\n\n\n

\n
\"bozic-u-svijetu-mexico\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

RUSIA<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Za vrijeme SSSR-a Bo\u017ei\u0107 se u Rusiji nije slavio. Danas se slavi 7. sije\u010dnja. Bo\u017ei\u0107ni blagdani u Rusiji traju od 31.12. do 10. 01. Tradicija je da se za Badnjak u Rusiji ni\u0161ta ne jede dok se ne pojavi prva zvjezda na nebu. Kad se 1. zvijezda pojavi, jede se ka\u0161a od p\u0161enice i ri\u017ee koja se poslu\u017euje s medom, makom i vo\u0107em. Ta ka\u0161a, ako se jede iz jedne zdjele simbolizira jedinstvo. U pro\u0161losti, ljudi su bacali \u017elicu prema stropu. Ako se zaljepila \u017elica za strop, to je simbolizirao sre\u0107u i dobru \u017eetvu.<\/p>\n\n\n\n

Najpoznatija Bo\u017ei\u0107na pri\u010da je pri\u010da o Babu\u0161ki. Babu\u0161ka u prijevodu zna\u010di Velika majka. Pri\u010da ide ovako: Babu\u0161ka je bila \u017eena koja je uvijek bila zauzeta brisanjem pra\u0161ine i \u010di\u0161\u0107enjem po ku\u0107i. Jedne ve\u010deri je toliko bila zauzeta \u010di\u0161\u0107enjem da nije \u010dula mje\u0161tane vani kako su se okupili na mjesnom trgu te vidjeli novu zvijezdu na nebu. Nakon toga, u posjet su joj do\u0161la 3 kralja koji su tra\u017eili nakratko smje\u0161taj. Ona im je pru\u017eila smje\u0161taj i hranu. Tri kralja su je pozvali da po\u0111e s njima tra\u017eiti novoro\u0111enog kralja, no nije oti\u0161la. Kasnije, nakon \u0161to su tri kralja oti\u0161la, Babu\u0161ka se predomislila i krenula tra\u017eiti tri kralja kako bi s njima do\u0161la do novoro\u0111enog kralja. Tra\u017eila ih je u pala\u010di, zatim u Betlehemu, ali uvijek na krivim mjestima, pa ih nije prona\u0161la. \u017deljela je novoro\u0111enom kralju dati igra\u010dke koje su joj ostale od njezinog sina koji je umro, no nije u tome uspjela. Iz tog razloga, djeci u Rusiji se pri\u010da kako igra\u010dke za Bo\u017ei\u0107 donosi Babu\u0161ka.<\/p>\n\n\n

\n
\"bozic-u-svijetu-rusija\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

SAD<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kod Amerikanaca je popularno da se dvori\u0161te \u0161to vi\u0161e dekorira te da bude ljep\u0161e ukra\u0161eno od susjedovog. U jugozapadnom dijelu SAD-a postoji obi\u010daj da se papirnate vre\u0107ice ispune pijeskom te se u njih stavi svije\u0107a. Te vre\u0107ice se stavljaju negdje uz put jer simboliziraju osvjetljenje za Mariju i Josipa koji su nekada tra\u017eili smje\u0161taj. Kao i u ve\u0107ini ostalih zemalja, razmjenjuju se pokloni i pjevaju Bo\u017ei\u0107ne pjesme.<\/p>\n\n\n

\n
\"bozic-u-svijetu-sad\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Bo\u017ei\u0107 u svijetu se slavi na jo\u0161 mnogo razli\u010ditih na\u010dina, a ovdje smo izdvojili najzanimljivije. Najbolji do\u017eivljaj kako se mo\u017ee do\u017eivjeti Bo\u017ei\u0107 u svijetu je otputovati u odre\u0111enu destinaciju kad se slavi Bo\u017ei\u0107 te tako vidjeti i sudjelovati u odre\u0111enom na\u010dinu slavljenja Bo\u017ei\u0107a.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Svaka zemlja ima svoj obi\u010daj i kulturu te se tako i na razli\u010dite na\u010dine slavi Bo\u017ei\u0107 u svijetu. Susjedne zemlje me\u0111usobno uglavnom imaju sli\u010dne obi\u010daje. Ve\u0107 stolje\u0107ima se slavi Bo\u017ei\u0107 u svijetu pa su se neke tradicije ve\u0107 i zagubile, a neke su se odr\u017eale do danas. Uglavnom svugdje gdje se slavi Bo\u017ei\u0107, ljudi se […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":3828,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3,6],"tags":[],"class_list":["post-3827","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura","category-obicaji"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3827","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3827"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3827\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3828"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3827"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3827"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3827"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}