Arheolozi su poput detektiva koji istra\u017euju ono \u0161to se dogodilo u dalekoj pro\u0161losti. Oni prikupljaju tragove, sve pa\u017eljivo bilje\u017ee, a onda sastave pri\u010du koja je rezultat njihove istrage. Tragove nalaze me\u0111u svim onim predmetima koje su drevni narodi ostavili za sobom, kao \u0161to su slomljene posude ili oru\u0111e. Tragove treba tra\u017eiti i me\u0111u velikim stvarima, kao \u0161to su ru\u0161evine ku\u0107a ili cijeloga grada, kao \u0161to su Pompeji u Italiji.<\/p>\n
Arheolozi naj\u010de\u0161\u0107e rade u skupinama koje \u010dine specijalisti za odre\u0111eno podru\u010dje – svaki od stru\u010dnjaka s pomo\u0107u razli\u010ditih tehnika otkriva ne\u0161to o pro\u0161losti. Kako bismo nau\u010dili ne\u0161to o pro\u0161losti, arheolozi prvo moraju prona\u0107i mjesto na kojemu se nalaze njezini tragovi. Nekada su ostatci drevnih civilizacija tako veliki da ih svatko mo\u017ee vidjeti, kao \u0161to je Machu Picchu, veli\u010danstveni grad Inka u Peruu. \u010cesto se, me\u0111utim, doga\u0111a da ih arheolozi moraju tra\u017eiti u zgradama, na poljima, ispod zemlje ili ispod mora.<\/p>\n
Fotografija iz zraka<\/strong> vjerojatno je najva\u017enija tehnika kojoj arheolozi pristupaju da bi otkrili gdje treba tra\u017eiti ostatke pro\u0161losti. Usjevi kao \u0161to su p\u0161enica, je\u010dam i \u0161e\u0107erna repa rastu na odre\u0111en na\u010din ako im se korijenje nalazi iznad zatrpanoga zida ili jarka. Ponekad \u010dak i trava pokazuje gdje se krije mogu\u0107e arheolo\u0161ko nalazi\u0161te. Svake godine iz zrakoplova se snime tisu\u0107e fotografija za potrebe arheologa.Pretra\u017eivanje terena podrazumijeva precizno mjerenje svih vidljivih tragova prona\u0111enih na povr\u0161ini zemlje. Radovi na terenu su sve one aktivnosti koje arheolozi, ili drugi znanstvenici, provode u prirodnome okru\u017eenju, a ne u laboratoriju.<\/p>\n Neki arheolozi provode vrijeme tako \u0161to bilje\u017ee (crte\u017eima, fotografijama i opisima) gra\u0111evine ih neke druge tragove prona\u0111ene u gradovima. Na primjer, mjesta svih grobnih humaka mogu biti obilje\u017eena na karti grada. Drugi odlaze na teren izvan grada i prikupljaju sitne predmete koji su skriveni ispod povr\u0161ine zemlje. Nekad se pri oranju dogodi da komadi keramike, kosti ili crijepa iza\u0111u na povr\u0161inu. Prikupljanje takvih tragova i precizno bilje\u017eenje mjesta na kojemu su prona\u0111eni daje nam jasniju sliku o tome gdje su ljudi nekada \u017eivjeli.<\/p>\n Iskopavanje <\/strong><\/p>\n Arheolozi bilje\u017ee sve na \u0161to nai\u0111u tijekom istra\u017eivanja. Ponekad postoji potreba da se na nekome mjestu ili narodu sazna \u0161to je vi\u0161e mogu\u0107e, te se onda pristupi iskopavanju. \u010cesto se doga\u0111a da se diljem svijeta organiziraju iskopavanja na onim mjestima na kojima \u0107e biti izgra\u0111eni novi putovi ili zgrade, koji bi zauvijek uni\u0161tili sve tragove pro\u0161losti.<\/p>\n Iskopavanje podrazumijeva naizgled \u010dudnu \u010dinjenicu da arheolozi moraju uni\u0161titi dio nalazi\u0161ta da bi ga u potpunosti razumjeli. Zato je iznimno va\u017eno bilje\u017eiti sve crte\u017eima i fotografijama. Nijedan arheolog ne mo\u017ee sam obaviti iskopavanje. Zato arheolozi rade u skupinama koje \u010desto znaju biti velike.<\/p>\n Analiza onoga \u0161to je prona\u0111eno <\/strong><\/p>\n Posao arheologa zavr\u0161ava s iskopavanjem. Sve bilje\u0161ke o iskopavanju pregledaju stru\u010dnjaci koji o tome pi\u0161u izvje\u0161taj. Zatim arheolozi koji su stru\u010dnjaci za identificiranje i datiranje (odre\u0111ivanje starosti) komada keramike, kosti, pa \u010dak i sjemenja raznih biljaka, zajedno rade na sklapanju svih dijelova slagalice. Willard F. Libby je 1948. godine usavr\u0161io datiranje s pomo\u0107u radioaktivnoga ugljika, \u0161to je omogu\u0107ilo veoma precizno odre\u0111ivanje starosti predmeta. Ipak, \u010dak i uz najsuvremeniju opremu nije nimalo lako rekonstruirati pro\u0161lost. Nisu sva nalazi\u0161ta i tragovi tako dobro o\u010duvani kao na primjer Pompeji ili egipatske mumije.<\/p>\n Izlaganje pro\u0161losti <\/strong><\/p>\n Iskopine, ili barem dio njih, obi\u010dno na\u0111u mjesto u nekome muzeju. Predmeti se u muzejima izu\u010davaju i \u010duvaju kako bi i drugi mogli ne\u0161to nau\u010diti na osnovi njih, ili samo da u\u017eivaju u njihovoj ljepoti. U nekim muzejima predmete \u0107ete vidjeti u zasebnim vitrinama, dok su u drugim izlo\u017eeni zajedno, kako bi se \u0161to jasnije ispri\u010dala pri\u010da koju su arheolozi sastavili o pro\u0161losti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Arheolozi su poput detektiva koji istra\u017euju ono \u0161to se dogodilo u dalekoj pro\u0161losti…<\/p>\n","protected":false},"author":1975,"featured_media":411,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[28,26],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/412"}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1975"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=412"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/412\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/411"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=412"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=412"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=412"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}