Kositar je poznat jo\u0161 od davnih vremena. Svijetla, srebrno bijela kovina poznata pod nazivima kositar ili kalaj, po\u010dela se upotrebljavati jo\u0161 oko 1000. godine prije na\u0161e ere. Kositar su u to doba koristili stari Feni\u010dani. Oni su plovili kroz Gibraltarski tjesnac do otoka (vjerojatno do ju\u017enih obala Engleske) koje su nazivali Kasiteridi ili Kositarni otoci.<\/p>\n
Danas se ruda kositra naziva, prema imenu tih otoka, kasiterit. Kositar se rijetko nalazi u \u010distom ili prirod\u00adnom obliku. U prirodi ga nalazimo u kasiteritu, rudi \u0161to se javlja u dva oblika – u primarnom, kao \u017eica ili \u017eila u zemlji, i u slojevima \u0161to ih nanosi voda i \u0161to se ispiraju u postupku sli\u010dnom ispiranju zlata. Ruda kositra se najprije drobi, pa se iz nje vodom ispiru pijesak i glina. Tako o\u010di\u0161\u0107ena ruda se mije\u0161a s koksom i vapnencom ili pije\u00adskom, pa se sve to zagrijava u visokim pe\u0107ima.<\/p>\n
U daljem postupku se sirova kovina kositar, koji pada na dno visoke pe\u0107i, izdvaja iz ostale mase, pa se potom pro\u010di\u0161\u0107ava ili rafinira na dva na\u010dina. Postupak pro\u010di\u0161\u0107avanja kori\u0161tenjem va\u00adtre sastoji se u topljenju kositra u velikim loncima. Pri tomu se u masu koja silovito klju\u010da stavljaju motke od sirova drveta. Drvo proizvodi odre\u0111ene plinove. Na taj na\u010din kovina isplivava na povr\u0161inu, pa na nju djeluje kisik iz zraka i pro\u010di\u0161\u0107uje ga. S povr\u0161ine mase koja klju\u010da skida se sloj oksida \u0161to se tu stvara, pa se kona\u010dno dobiva relativno \u010dist kositar. Kad se kositar pro\u010di\u0161\u0107uje pod djelovanjem elektri\u010dne struje, kovina se rastvara, a potom talo\u017ei u \u010distom obliku.<\/p>\n
Kositar je srebrno bijela, sjajna kovina i lako se mo\u017ee zagrepsti, budu\u0107i da je mekan. Zbog svojih kemijskih osobina, vrlo je dragocjen. On je jedna od najotpornijih kovina prema koroziji koja nastaje uslijed djelovanja atmosferskih sila.<\/p>\n
Budu\u0107i da kositar ne podlije\u017ee koroziji, tj. nagrizanju, koristi se kao za\u0161tita ostalih kovina. Limenke, koje su napravljene od tankih listova \u017eeljeza, presvu\u010dene su tankim slojem kositra s obje strane. Kositar, naime, spre\u010dava hr\u0111anje \u017eeljeza. Po\u0161to je otporan i na slabije kiseline, kositar je idealno sredstvo za oblaganje limenki u koje se pohranjuje hrana. Gotovo dvije tre\u0107ine svjetske proizvodnje kositra potje\u010de iz Malaje, Indonezije i Bolivije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Kositar je poznat jo\u0161 od davnih vremena. Svijetla, srebrno bijela kovina poznata pod nazivima kositar ili kalaj…<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":438,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[27,26],"tags":[],"class_list":["post-439","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-obrazovanje","category-posao"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/439","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=439"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/439\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/438"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=439"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=439"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=439"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}