{"id":453,"date":"2011-03-02T09:41:09","date_gmt":"2011-03-02T08:41:09","guid":{"rendered":"http:\/\/e-kako.geek.hr\/2011\/03\/02\/kako-se-stvara-staticki-elektricitet\/"},"modified":"2020-02-08T15:03:18","modified_gmt":"2020-02-08T14:03:18","slug":"kako-se-stvara-staticki-elektricitet","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/tehno\/kako-se-stvara-staticki-elektricitet\/","title":{"rendered":"Kako se stvara stati\u010dki elektricitet?"},"content":{"rendered":"\n

Stati\u010dki elektricitet je jedna vrsta elektri\u010dne energije koja za razliku od elektri\u010dne struje miruje. Definiran je kao elektri\u010dni naboj uzrokovan neravnote\u017eom elektrona na povr\u0161ini materijala.<\/p>\n\n\n\n

Ako staklenu \u0161ipku protrljate svilom pa \u0161ipku prinesete sitno izrezane komadi\u0107ima suhog papira, ovi \u0107e “sko\u010diti” na \u0161ipku i “zalijepiti se” za nju. Isto \u0107e se dogoditi i kad komad plasti\u010dne mase trljate krznom, ili ako trljate balon u deku i pribli\u017eite ga kosi.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to se zbiva sa staklom i s plasti\u010dnom masom?\u00a0U fizici se ka\u017ee da su se ta dva materijala namagnetizirala. To se naziva “stati\u010dki elektricitet<\/a><\/strong>“.<\/p>\n\n\n\n

Stati\u010dki zna\u010di u mirovanju, a stati\u010dki elektricitet stvara elektri\u010dni naboj u stanju mirovanja. Elektricitet koji putuje kroz \u017eice je elektricitet u kretanju. On se zbog toga naziva elektri\u010dna struja ili dinami\u010dki elektricitet.<\/p>\n\n\n\n

Pozitivno naelektrizirani protoni i negativno naelektrizirani elektroni se me\u0111usobno neutraliziraju. Prema tomu, samo staklo je elektri\u010dki neutralno.<\/p>\n\n\n\n

U normalnim uvjetima, atomi u komadu stakla imaju podjednak broj protona i elektrona. Me\u0111utim, kad se staklo protrlja komadom svilene tkanine, neki njegovi elektroni se izbacuju. U tom slu\u010daju staklo ima vi\u0161e protona nego elektrona. Drugim rije\u010dima, staklo ima vi\u0161ak pozitivne naelektriziranosti. Ta pozitivna naelektriziranost jednaka je zbroju naelektriziranosti vi\u0161ka protona. Ako se trlja krznom, plasti\u010dna masa se negativno naelektrizira, zbog toga \u0161to ona dobiva elektrone. Plasti\u010dni komad tada ima vi\u0161e elektrona nego protona.<\/p>\n\n\n\n

Sve tvari sa\u010dinjene su od si\u0107u\u0161nih \u010destica koje se nazivaju “atomi”. Svaki atom tvore jo\u0161 manje \u010destice, od kojih su neke naelektrizirane, i to ili pozitivno ili negativno. \u010cestice s pozitivnim elektricitetom nazivaju se “protoni”, a one s negativnim “elektroni”.<\/p>\n\n\n\n

Gr\u010dki filozof i matemati\u010dar Tales iz Mileta, koji je \u017eivio oko 600. godine prije nove ere, prvi je zapazio pojavu stati\u010dkog elektriciteta. On je, naime, trljaju\u0107i jantar komadom vunene tkanine, utvrdio da jantar privla\u010di lagane predmete, ali nije znao objasniti zbog \u010dega se to doga\u0111a.<\/p>\n\n\n\n

Jedan je oblik stati\u010dkog elektriciteta posebno zanimljiv \u2013 munja<\/strong>.
Oblaci postaju negativno nabijeni kada se kristali leda u njima trljaju jedni o druge. U me\u0111uvremenu se povr\u0161ina zemlje sve vi\u0161e pozitivno nabija (elektroni u oblacima odbijaju elektrone u zemlji). Oblaci postaju toliko jako nabijeni da elektroni presko\u010de s oblaka na zemlju. To izaziva pojavu velike iskre na nebu, odnosno pojavu munje.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Stati\u010dki elektricitet je jedna vrsta elektri\u010dne energije koja za razliku od elektri\u010dne struje miruje.<\/p>\n","protected":false},"author":1975,"featured_media":452,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[31,36],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/453"}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1975"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=453"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/453\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/452"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=453"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=453"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=453"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}