{"id":482,"date":"2011-04-12T13:19:37","date_gmt":"2011-04-12T12:19:37","guid":{"rendered":"http:\/\/e-kako.geek.hr\/2011\/04\/12\/kako-radi-kalkulator\/"},"modified":"2015-07-23T21:37:55","modified_gmt":"2015-07-23T20:37:55","slug":"kako-radi-kalkulator","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/tehno\/kako-radi-kalkulator\/","title":{"rendered":"Kako radi kalkulator?"},"content":{"rendered":"<p><strong>Kalkulator<\/strong> je naprava za provo\u0111enje ra\u010dunskih operacija. Jednostavne kalkulatore koristimo kao matemati\u010dko pomagalo u \u0161koli ili za provjeravanje ku\u0107nih ra\u010duna.<\/p>\n<p>Znanstvenici, in\u017eenjeri i ra\u010dunovo\u0111e koriste slo\u017eenije kalkulatore koji mogu izvoditi veoma slo\u017eene ra\u010dune. Dana\u0161nji su kalkulatori elektronski, a sadr\u017ee si\u0107u\u0161ni silikonski \u010dip koji izvodi ra\u010dunske operacije. Komponente u d\u017eepnom kalkulatoru toliko su si\u0107u\u0161ne da mogu stati u ku\u0107i\u0161te veli\u010dine kreditne kartice ili u ru\u010dni sat. Jednostavan kalkulator mo\u017ee zbrajati i oduzimati, mno\u017eiti i dijeliti te izra\u010dunavati postotke. U elektronskom &#8216;mozgu&#8217; brojeve predstavljaju si\u0107u\u0161ni elektri\u010dni krugovi koji se uklju\u010duju i isklju\u010duju. Taj &#8216;mozak&#8217; radi primjenom binarnog sustava brojeva, koji se sastoji samo od brojki 0 (od) i 1 (do), umjesto brojki 0 do 9 u decimalnom sustavu. Svaki broj koji se unese u kalkulator mijenja se u binarni, a ra\u010dun u binarnom sustavu mijenja se ponovno u decimalni tako da se mo\u017ee vidjeti rezultat na ekranu.<\/p>\n<p><strong>Vrste kalkulatora<\/strong><\/p>\n<p>Osnovni d\u017eepni kalkulatori mogu izvoditi jednostavne kalkulacije i imaju samo nekoliko tipki. Ve\u0107ina ima jednostavan displej od 8 brojeva te memoriju za pohranjivanje brojeva. Rade ili na malene baterije ili na solarnu plo\u010du. Stolni kalkulatori su ve\u0107i od d\u017eepnih kalkulatora. Neki rade na elektri\u010dni pogon i tiskaju brojeve na papirnate svitke i ujedno ih ispisuju na displeju. Znanstveni su kalkulatori slo\u017eeniji i obra\u0111uju matemati\u010dke funkcije ili statisti\u010dke podatke.<\/p>\n<p><strong>Abak<\/strong> je vjerojatno bila prva ra\u010dunarska naprava Izumljen je prije vi\u0161e od 5000 godina i jo\u0161 uvijek se upotrebljava u nekim zemljama. Ra\u010duna se povla\u010denjem drvenih kuglica du\u017e \u017eica skupljenih drvenom okviru. Kuglice predstavljaju razli\u010dite veli\u010dine, naprimjer 1-inice, 10-ice, 100-ice itd. Prve mehani\u010dke ra\u010dunarske naprave napravljene su u 17. stolje\u0107u. Za provo\u0111enja ra\u010dunskih operacija koristile su se poluge i zup\u010danici i nisu bile pouzdane sve, do 19. stolje\u0107a Oko 1830. Englez Charles Babbage konstruirao stroj nazvan analiti\u010dki stroj, a bio je to programirani mehani\u010dki kalkulator. Na\u017ealost je bio previ\u0161e kompliciran da bi se izradio u to vrijeme. Godina 1930-ih i 1940-ih znanstvenici su u Sjedinjenim Dr\u017eavama izumili velike elektronske naprave za ra\u010dunanje. Prvi stolni kalkulator mogao se nabaviti 1963. godine, a krajem 19-tog st. jeftini je d\u017eepni kalkulator postao uobi\u010dajena stvar.<\/p>\n<p>Du\u0107anska blagajna je vrsta kalkulatora. Zbraja cijene i ispisuje ih redom zajedno s ukupnom svotom.Ve\u0107ina blagajni u supermarketima automatski i\u0161\u010ditava cijene s linijskoga koda ispisanoga na svakom artiklu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kalkulator je naprava za provo\u0111enje ra\u010dunskih operacija. Jednostavne kalkulatore koristimo kao matemati\u010dko pomagalo u \u0161koli ili za provjeravanje ku\u0107nih ra\u010duna.<\/p>\n","protected":false},"author":1975,"featured_media":481,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[32,31],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/482"}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1975"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=482"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/482\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/481"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=482"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=482"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=482"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}