Najstariji i najva\u017eniji kr\u0161\u0107anski blagdan je Uskrs. Uvijek se slavi prve nedjelje nakon prvog prvog ljetnog punog Mjeseca.\u00a0Uskrsnim blagdanima slavimo Isusovo uskrsnu\u0107e. Na Veliki petak prisje\u0107amo se njegovog raspe\u0107a, a dva dana kasnije, na Uskrsnu nedjelju, slavimo njegovo uskrsnu\u0107e od mrtvih.\u00a0Tijekom stolje\u0107a pro\u0161irili su se mnogi uskrsni obi\u010daji. Uskr\u0161nje jaje jedan je od najstarijih rekvizita toga blagdana.<\/p>\n
Nakon \u0161estotjedne korizme, koja je neko\u0107 bila obvezna od Pepelnice do Uskrsa, a tijekom koje se nije smjelo jesti meso, mlije\u010dni proizvodi i jaja, na sam Uskrs jaja je bilo u izobilju – i trebalo ih je brzo pojesti.<\/p>\n
Od 12. stolje\u0107a jaja su uklju\u010dena u uskrsni blagoslov hrane. Naime, jaje je simboliziralo nastanak \u017eivota, a time i Kristovo uskrsnu\u0107e. Smisao bojenja bilo je razlikovanje blagoslovljenih ne blagoslovljenih jaja.<\/p>\n
Korizmenom postu izvorno je prethodilo \u0161estodnevno razdoblje koje se naziva pokladama, karnevalom ili fa\u0161nikom predstavljalo je zlu suprotnost dobrovoljnom preobra\u0107enju Pepelnicu. Tijekom poklada na vidjelo treba iza\u0107i sve \u0161to “vra\u017eje”. Zbog toga su ljudi nosili zastra\u0161uju\u0107e maske. Takav obi\u010daj utemeljen je od po\u010detka 13. stolje\u0107a. Me\u0111utim, i on korijene vu\u010de iz pretkr\u0161\u0107anskog vremena.<\/p>\n
U uskrsne blagdane ubrajamo i Cvjetnicu – nedjelju prije Uskrsa, koja nas uvodi u Veliki tjedan. Cvjetnicom se prisje\u0107amo Isusova ulaska u Jeruzalem. Njemu u \u010dast \u017eidovski narod okupio du\u017e ulica i mahao mu palminim granama, katoli\u010dke zajednice taj dan jo\u0161 i danas slave blagoslovom palminih grana i procesijama.<\/p>\n
\u010cetrdeset dana nakon Uskrsa Katoli\u010dka crkva slavi blagdan Kristova uznesenja na nebo. Deset dana kasnije slavi se dan Duhova. Njime se vjernici prisje\u0107aju Duha Svetoga, koji je desetog dana nakon Isusova uza\u0161a\u0161\u0107a na nebo Bog p apostolima. Prvoga \u010detvrtka nakon zavr\u0161etka uskrsnog ciklusa katolici slave Tijelovo, uvo\u0111enje euharistije, koja nastavlja tradiciju Posljednje ve\u010dere.<\/p>\n
Izme\u0111u Uskrsa i Bo\u017ei\u0107a ni\u017ee se nekoliko katoli\u010dkih blagdana, primjerice Ivanje (24. lipnja), kojim se slavi Ivana Krstitelja, a istodobno redefinira germanska proslava ljetnog solsticija. Slijede Velika Gospa (uznesenje Majke Bo\u017eje na nebo), te crkveni god u \u010dast pojedinih crkava i njihovih pastva. Na \u017eetvenoj zahvalnici kr\u0161\u0107ani zahvaljuju Bogu na uspjeloj \u017eetvi. Dana 1. studenoga slavi se blagdan Svih svetih, a 2. studenoga Du\u0161ni dan. Njima se slave sveci, odnosno mrtvi.<\/p>\n
Popularan je i blagdan sv. Martina, koji je prema legendi podijelio svoj ogrta\u010d s prosjakom. U uspomenu na njega kr\u0161\u0107ani 11. studenog u martinjskim procesijama prolaze ulicama nose\u0107i baklje i fenjere. Osim toga, u studenom se slavi Dan pokore i molitve, koji vu\u010de korijene od pretkr\u0161\u0107anskog obi\u010daja prema kojem narod u odre\u0111ene dane mora obavljati pokoru kako bi spasio zemlju od nevolja. Taj je obi\u010daj prihvatila i srednjovjekovna crkva.<\/p>\n
OBI\u010cAJI<\/strong> U nekim hrvatskim krajevima postoji obi\u010daj umivanja na Veliku subotu (negdje i na Cvjetnicu) cvije\u0107em (\u010desto ljubicama) i biljem. Za Uskrs se odlazi na jutarnju misu ili se na Veliku subotu odlazi na sve\u010dano bdjenje. Na sam Uskrs tradicionalno se blaguje \u0161unka, a doma\u0107ice \u010desto ispeku kruh te priprave druge slastice. Hrana se prije blagovanja odnosi u crkvu na uskrsnu misu gdje je sve\u0107enik blagoslivlja, a potom vjernici odlaze ku\u0107ama na uskrsni objed i slavlje.<\/p>\n Za\u0161to Uskrsni zec donosi jaja?<\/strong> Najstariji i najva\u017eniji kr\u0161\u0107anski blagdan je Uskrs. Uvijek se slavi prve nedjelje nakon prvog prvog ljetnog punog Mjeseca.<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":550,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3,7],"tags":[],"class_list":["post-551","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura","category-religija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/551","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=551"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/551\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/550"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=551"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=551"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=551"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\nU sjeverozapadnoj Hrvatskoj \u010desto se pale uskrsni krijesovi, tzv. vuzmenke. Vatru pripremaju vjernici ispred crkava koji je pale klesanjem dvaju kamenova. Prije se vatra palila i tako da je sve\u0107enik potpaljivao tzv. gubu koja raste na drve\u0107u i panjevima ili se pak palila trenjem dvaju drveta \u010dime bi nastala sveta ili \u017eiva vatra. Nakon paljenja vatre i blagoslova, mu\u0161karci su palili svoj komad drveta i nosili blagoslovljenu vatru ku\u0107ama, a ostatak bi vjernika u\u0161ao u crkvu. Tako bi paljenjem svete vatre u domovima bio prisutan i sam Bog.<\/p>\n
\nOd po\u010detka 19. stolje\u0107a pro\u0161irila se predod\u017eba o tome da uskrsna jaja donosi zec. Zamisao potje\u010de iz gra\u0111anskih evangeli\u010dkih krugova. Protestanti nisu ni postili ni nosili jaja na blagoslov – to su bili katoli\u010dki obi\u010daji. Me\u0111utim, jaja su se ipak poklanjala, ali, kako bi prikrili katoli\u010dko podrijetlo tog obi\u010daja, skrivali su ih. Po\u010delo se postavljati pitanje odakle su ta jaja te su se ljudi poslu\u017eili tradicionalnim slikama: na starim slikama stvaranja svijeta ze\u010dje simbol Boga ili plodnosti. U srednjovjekovnom poimanju on je simbol svjetla, Krista, a ponajprije uskrsnu\u0107a<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"