{"id":559,"date":"2011-03-16T09:14:04","date_gmt":"2011-03-16T08:14:04","guid":{"rendered":"http:\/\/e-kako.geek.hr\/2011\/03\/16\/kako-je-utemeljen-judaizam\/"},"modified":"2015-07-23T20:45:10","modified_gmt":"2015-07-23T19:45:10","slug":"kako-je-utemeljen-judaizam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/kultura\/kako-je-utemeljen-judaizam\/","title":{"rendered":"Kako je utemeljen judaizam?"},"content":{"rendered":"<p><strong>Judaizam<\/strong> (<strong>\u017eidovstvo<\/strong>) je najstarije od tri svjetske monoteisti\u010dke religije. Njegovi po\u010deci se\u017eu otprilike 2000 godina prije Krista.<\/p>\n<p>Danas je u svijetu oko 15 milijuna \u017didova, a najvi\u0161e ih \u017eivi u Sjevernoj Americi i Aziji. Pojam \u017eidovstva s jedne se strane odnosi na pripadnost narodu, a s druge na pripadnost religiji. Izvorno je to dvoje bilo isto. \u017didovska vjera svoje korijene vu\u010de iz pri\u010de o izraelskom narodu.<\/p>\n<p>Prema usmenoj i pismenoj predaji, Bog je izabrao \u017eidovski narod da s njime sklopi savez: Bog \u0107e \u0161tititi narod, a on \u0107e \u017eivjeti prema Bo\u017ejem zakonu.<\/p>\n<p>Bog je \u017didove izveo iz egipatskoga ropstva i odveo u zemlju Kanaan (Palestinu). Sje\u0107anje na te doga\u0111aje \u017didovima je vrlo va\u017eno.<br \/>\nTemelj \u017eidovske vjere priznavanje je jedinoga Boga, Jahve, koji je stvorio svijet i sav \u017eivot na njemu. On je svoju volju zapisao u vlastitome zakonu, Tori.<\/p>\n<p>Tora je \u017eidovski naziv za Mojsijevo Petoknji\u017eje, kojim po\u010dinje Stari zavjet. Bog je ljudima dao Toru da bi i oni mogli \u017eivjeti po njegovoj volji. On je, dodu\u0161e, sve svjetske narode pozvao da mu slu\u017ee, ali \u017didovima je dodijelio posebnu odgovornost da ispune zapisano u Tori. Sredi\u0161nja zapovijed u Tori je ljubav prema bli\u017enjemu.<\/p>\n<p>\u017didovi vjeruju da \u0107e se na kraju vremena pojaviti Mesija iz roda Davidova, koji \u0107e na zemlji uspostaviti Kraljevstvo Bo\u017eje &#8211; kraljevstvo mira za \u017didove i \u00bbpravednike iz svih naroda\u00ab.<\/p>\n<p>\u017didovstvo ne poznaje dogmu, poput kr\u0161\u0107anstva. Umjesto toga u rabinskim se \u0161kolama stolje\u0107ima raspravlja o tradiciji zapisanoj u Tori i Talmudu. Ta rasprava i interpretacija svetih spisa svojstveni su \u017eidovskoj teolo\u0161koj misli.<\/p>\n<p>Pritom su se stvorile dvije struje. Ortodoksni \u017didovi smatraju da je uz Toru, koja je doslovna Bo\u017eja objava, Bog objavio i Talmud. Stoga su zakoni u njemu nepromjenjivi. S druge strane, reformirani \u017didovi Talmud smatraju tek povijesnim dokumentom i pojedine njegove dijelove razlikuju s obzirom na njihovu vjersku valjanost.<\/p>\n<p>\u017didovski vjerski \u017eivot obilje\u017een je odre\u0111enim pravilima i obredima. U to se ubrajaju molitve, posjet sinagogi (\u017eidovskoj bogomolji), zakoni o postu, \u010disto\u0107i i hrani, kao i slavljenje sabata (tjednog dana odmora, koji se ne smije obe\u0161\u010dastiti radom). Osim toga, tu su i brojni blagdani koji podsje\u0107aju na biblijske doga\u0111aje. Tako Pasha obilje\u017eava izlazak Izraelaca iz Egipta, sabat podsje\u0107a na Bo\u017eje zakone predane na Sinaju, a Blagdan sjenica (Sukot) na izraelsko lutanje po pustinji.<\/p>\n<p>Najve\u0107i je blagdan dan pomirbe, Jom Kipur. Slavi se u rujnu ili listopadu, u spomen na dan kad je u starome Izraelu vrhovni sve\u0107enik odrije\u0161io sebe i narod grijeha njihovim simboli\u010dnim preno\u0161enjem na ovna. To bi \u00bb\u017ertveno janje\u00ab, natovareno svim grijesima, poslao zatim u pustinju. Narod je tako bio oslobo\u0111en svoje krivnje.<\/p>\n<p>Hebrejska rije\u010d <strong>Talmud<\/strong> zna\u010di \u00bbu\u010denje\u00ab, \u00bbpoduka\u00ab. Talmud je zbirka rabinskih komentara, razgovora o \u017eidovskom u\u010denju i interpretacija zakona iz Tore. Isprva se smatrao \u00bbusmenom Torom\u00ab. U vremenu nakon babilonskog uni\u0161tenja \u017eidovskog Hrama (70. pr. Kr.) zapisan je i sve do kraja 5. stolje\u0107a stalno se pro\u0161irivao. Me\u0111utim, proces tuma\u010denja Talmuda nastavlja se i u novije doba te tiskana izdanja sadr\u017ee brojne dopune. Sa stajali\u0161ta tradicionalnoga \u017eidovstva Talmud, kao usmeno u\u010denje, jednako je svet kao stoje to kr\u0161\u0107anima Biblija<\/p>\n<p><strong>Abraham<\/strong><\/p>\n<p>Abraham je \u017eivio oko 2000 godina prije Krista. On nije samo praotac \u017eidovskoga naroda: pojavom Isusa Krista postaje i duhovni otac kr\u0161\u0107anstva. Islamska vjera svoj po\u010detak tako\u0111er vidi u Abrahamu<\/p>\n<p><strong>Pravila i obi\u010daji<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li><strong>Obrezivanje<\/strong>: mu\u0161ku novoro\u0111en\u010dad obrezuju osam dana po ro\u0111enju.<\/li>\n<li><strong>Sabat<\/strong>: tjedni dan odmora traje od zalaska sunca u petak do sumraka u subotu. Njime se \u017didovi prisje\u0107aju kako se Bog sedmoga dana stvaranja svijeta odmarao.<\/li>\n<li><strong>Hrana:\u00a0<\/strong>\u017didovi jedu samo ko\u0161er hranu. To zna\u010di da \u017eivotinje moraju biti zaklane prema odre\u0111enim propisima.<\/li>\n<li><strong>Odrastanje<\/strong>: u dobi od 13 godina dje\u010daci postaju odrasli \u010dlanovi zajednice.<\/li>\n<li><strong>Posjet sinagogi<\/strong>: u subotu \u017didovi odlaze na molitvu u sinagogu.<\/li>\n<\/ul>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Judaizam (\u017eidovstvo) je najstarije od tri svjetske monoteisti\u010dke religije. Njegovi po\u010deci se\u017eu otprilike 2000 godina prije Krista.<\/p>\n","protected":false},"author":1975,"featured_media":558,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3,7],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/559"}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1975"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=559"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/559\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/558"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=559"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=559"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=559"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}