{"id":567,"date":"2011-03-15T14:28:15","date_gmt":"2011-03-15T13:28:15","guid":{"rendered":"http:\/\/e-kako.geek.hr\/2011\/03\/15\/kako-je-utemeljen-hinduizam\/"},"modified":"2015-07-23T20:45:26","modified_gmt":"2015-07-23T19:45:26","slug":"kako-je-utemeljen-hinduizam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/kultura\/kako-je-utemeljen-hinduizam\/","title":{"rendered":"Kako je utemeljen hinduizam?"},"content":{"rendered":"

Hinduizam<\/strong> je indijska religija. Broji otprilike 811 milijuna vjernika. Prema tome, hindusi su nakon kr\u0161\u0107ana i muslimana veli\u010dinom tre\u0107a vjerska zajednica. Dodu\u0161e, nije rije\u010d o strogo organiziranoj i ure\u0111enoj religiji. Unutar hinduizma postoje brojna vjerovanja i obi\u010daji. Najva\u017eniji hinduisti\u010dki bogovi su Brahma (stvoritelj), Vi\u0161nu (odr\u017eavatelj \u017eivota) i \u0160iva (razaratelj). Svim je hinduisti\u010dkim religijama zajedni\u010dko vjerovanje u reinkarnaciju: dio \u010dovjeka nakon smrti \u017eivi dalje, svejedno u kojem obliku – mo\u017ee se ponovno roditi kao \u017eivotinja ili biljka. To se naziva samsarom.<\/p>\n

Svaki se \u010dovjek mora ponovno ra\u0111ati sve dok ne dosegne mok\u0161u \u2014 izbavljenje iz ciklusa ponovnog ra\u0111anja. Kako bi to postigao, mora se potruditi da ima dobru karmu, koju se mo\u017ee ste\u0107i dobrim djelima.<\/p>\n

Dobru karmu hindusi posti\u017eu meditacijom i jogom. To su vje\u017ebe prilikom kojih se u ti\u0161ini sjedi u odre\u0111enim polo\u017eajima i osloba\u0111a svih misli. Jo\u0161 jedan na\u010din stjecanja dobre karme je odricanje. Pritom je ponajprije rije\u010d o prihva\u0107anju stvarne dru\u0161tvene skupine kojoj \u010dovjek pripada. Druga rije\u010d za nju je \u00bbkasta\u00ab. U Indiji prvoj kasti pripadaju sve\u0107enici, drugoj ratnici, tre\u0107oj seljaci i trgovci, a \u010detvrtoj slu\u017ein\u010dad. Hindusi \u010dvrsto vjeruju daje svatko ro\u0111en za svoj polo\u017eaj u dru\u0161tvu te da stoga ima specifi\u010dne du\u017enosti.<\/p>\n

Zbog toga nije mogu\u0107e tijekom \u017eivota promijeniti kastu. Brakovi se u na\u010delu tako\u0111er moraju sklapati unutar vlastite kaste. Do promjene mo\u017ee do\u0107i samo ponovnim ro\u0111enjem u nekoj drugoj kasti. Karakteristi\u010dna je Kri\u0161nina izreka: \u00bbBolje je nesavr\u0161eno ispunjavati vlastite du\u017enosti, nego savr\u0161eno ispunjavati tu\u0111e. Ako \u010dovjek obavlja du\u017enost koju mu je dodijelila priroda, ne\u0107e na sebe navu\u0107i grijeh.\u00ab<\/p>\n

Tako\u0111er, ve\u0107ini hinduisti\u010dkih religija zajedni\u010dko je obo\u017eavanje Veda, staroindijskih svetih tekstova, nastalih izme\u0111u 15. i 9. stolje\u0107a pr. Kr. Me\u0111u ostalim svetim tekstovima je i Bhagavadgita. Prema Vedama, va\u017eni su vjera u Boga u bilo kakvom osobnom ili bezli\u010dnom obliku, pridr\u017eavanje odre\u0111enih rituala te povjerenje u gurua, duhovnog vodi\u010da.<\/p>\n

U posljednje se vrijeme u Indiji mogu primijetiti promjene u sustavu kasta. Do njih je do\u0161lo uslijed modernizacije \u2014 primjerice obrazovanjem za nova zanimanja i masovnim preseljenjem sa sela u gradove. Danas je diskriminacija ni\u017eih kasta zabranjena zakonom, tako da se u me\u0111uvremenu hramovi otvaraju i njima. Pripadnici ni\u017eih kasta su privilegirani zakonom, primjerice obveznim kvotama pri natje\u010dajima za posao.<\/p>\n

Hindusi po\u0161tuju \u017eivotinje, a kravu smatraju naro\u010dito svetom. Naime, oni vjeruju da su se njihovi preci mo\u017eda ponovno rodili kao \u017eivotinje. Hranjenje krave \u010din je obo\u017eavanja. Zbog toga su hindusi uglavnom vegetarijanci.<\/p>\n

Kako su nastale Vede?<\/strong><\/p>\n

Vede su sveti indijski tekstovi. Rije\u010d veda u prijevodu zna\u010di \u00bb\u017eivot\u00ab. U tim je tekstovima izra\u017eena religija Indoeuropljana koji su govorili sanskrt, a koji su se u 2. tisu\u0107lje\u0107u pr. Kr. naselili u sjevernoj Indiji. Ta izvorna indijska religija nije poznavala hramove ni slike bogova, ba\u0161 kao ni reinkarnaciju. Me\u0111utim, ve\u0107 je prakticirala \u017ertvene obrede i kult predaka. Ta je doktrina poslu\u017eila kao temelj svih hinduisti\u010dkih religija<\/p>\n

Kri\u0161na<\/strong> je ljudska inkarnacija boga Vi\u0161nua, odr\u017eavatelja \u017eivota, koji se devet puta s neba spustio me\u0111u ljude: jednom kao riba, jednom kao patuljak, vepar i kornja\u010da. Na kraju je do\u0161ao kao bog Kri\u0161na. Mnogi ga u Indiji slave u tom obliku. Hindusi vjeruju da \u0107e kad Kri\u0161na do\u0111e deseti put zapo\u010deti nova era.<\/p>\n

Bhagavadgita<\/strong> je jedan od najpoznatijih i najra\u0161irenijih svetih tekstova u Indijaca. Njezin naslov u prijevodu zna\u010di \u00bbPjev Uzvi\u0161enoga\u00ab, a dio je Mahabharate, golemog epa sastavljenog od oko 90 000 stihova, a nastalog izme\u0111u 5. stolje\u0107a pr. Kr. i 5. stolje\u0107a poslije Krista. U njoj je rije\u010d o sukobima oko sukcesije na prijestolje dviju skupina bliskih ro\u0111aka. Jedna skupina ima pravo, dok druga nema. Dolazi do rata, tijekom kojega se dobri general Arjuna na\u0111e o\u010di u o\u010di sa svojim ro\u0111acima i prijateljima u neprijateljskim redovima. Ne \u017eeli se boriti protiv njih. Bog Vi\u0161nu na to se pretvara u \u010dovjeka i u obli\u010dju ko\u010dija\u0161a uvjerava generala da mora slijediti svoju sudbinu – kao pripadnik kaste ratnika mora pobijediti neprijatelja jer taj nema pravo. Moralna pouka djela je pobjeda ispravnosti i kreposti nad nepravdom i zlobom, a za to je potrebno slijediti svoju du\u017enost.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Hinduizam je indijska religija. Broji otprilike 811 milijuna vjernika. Prema tome, hindusi su nakon kr\u0161\u0107ana i muslimana veli\u010dinom tre\u0107a vjerska zajednica.<\/p>\n","protected":false},"author":1975,"featured_media":566,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3,7],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/567"}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1975"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=567"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/567\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/566"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=567"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=567"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=567"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}