Dok Englez prosje\u010dno tro\u0161i oko 5 kilograma \u010daja godi\u0161nje, europski ga narodi piju u znatno manjim koli\u010dinama. Najve\u0107e \u010dajopije na svijetu svakako su Kinezi. Oni piju \u010daj ve\u0107 4.000 godina! Europljani su prvi put okusili \u010daj tek prije 300 godina.<\/p>\n
\u010caj \u0161to raste u Kini odavno je kultiviran, i nigdje ne raste kao divlja biljka. Vjeruje se da su Kinezi unijeli prvo sjeme \u010daja iz Indije. Kada su Britanci stigli u Indiju i otkrili \u010daj, po\u010deli su saditi \u010ditave planta\u017ee \u010daja u Indiji i na Cejlonu. Tijekom vremena ta je proizvodnja toliko napre\u00addovala da je koli\u010dina izvezenog \u010daja s Cejlona nadma\u0161ila izvoz \u010daja iz Kine.<\/p>\n
Postoje dvije glavne vrste biljke \u010daja. Kineski \u010daj raste samo do jednog metra u visinu, a indijski \u010daj mo\u017ee narasti i do \u0161est metara. Listovi \u010daja, ako se ne beru, mogu dosti\u0107i veli\u010dinu ljudske ruke. Me\u0111utim, mladi listovi pru\u017eaju daleko bolju kvalitetu \u010daja, pa se stoga kidaju jo\u0161 prije nego se mnogo razviju. Tek poslije tre\u0107e godine biljka \u010daja daje prvu berbu, a prinos trogodi\u0161nje biljke je vi\u0161e nego skroman.<\/p>\n
Na kvalitetu \u010daja znatno utje\u010de i nadmorska visina na kojoj se biljka uzgaja. Najbolji \u010daj raste na planta\u017eama u visokim planinama. \u010cim se listi\u0107i oberu, prenose se u tvornicu, gdje odmah po\u010dinje postupak prerade \u010daja.<\/p>\n
Listovi se najprije razastru po policama da bi uvenuli. Zatim se prebacuju u strojeve s valjcima koji iz njih iscijede sok. Crni i zeleni listovi potje\u010du od iste biljke, s tom razlikom \u0161to \u0107emo, ukoliko \u017eelimo dobiti crni \u010daj, zelene listove, koji su pro\u0161li kroz valjak, iznova razastrti i pokriti vla\u017enim krpama. Na taj na\u010din listovi \u010daja pro\u0111u kroz postupak vrenja i postanu crnkaste boje. Potom se listovi su\u0161e, sortiraju i pakiraju.<\/p>\n
Najbolji crni \u010daj dobiva se od najmla\u0111ih i najnje\u017enijih listi\u0107a. Postoji jo\u0161 jedna vrsta \u010daja koja se najvi\u0161e tro\u0161i u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama. To je tzv. ulong-\u010daj s Formoze. On nije niti zelen niti posve crn, budu\u0107i da je samo djelimice prevrio. \u010caj osvje\u017eava, jer sadr\u017ei kofein, kao i kava. Pored toga, u \u010daju ima i tanina, koji mu katkad daje gorak ukus.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Dok Englez prosje\u010dno tro\u0161i oko 5 kilograma \u010daja godi\u0161nje, europski ga narodi piju u znatno manjim koli\u010dinama.<\/p>\n","protected":false},"author":1975,"featured_media":58,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[11,12],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/59"}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1975"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=59"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/59\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/58"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=59"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=59"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=59"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}