{"id":592,"date":"2011-04-05T13:09:50","date_gmt":"2011-04-05T12:09:50","guid":{"rendered":"http:\/\/e-kako.geek.hr\/2011\/04\/05\/kako-izgleda-suzivot-dva-razlicita-organizma\/"},"modified":"2015-07-23T23:43:15","modified_gmt":"2015-07-23T22:43:15","slug":"kako-izgleda-suzivot-dva-razlicita-organizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/znanost\/kako-izgleda-suzivot-dva-razlicita-organizma\/","title":{"rendered":"Kako izgleda su\u017eivot dva razli\u010dita organizma?"},"content":{"rendered":"<p>U biologiji se udru\u017eivanje dvaju ili vi\u0161e organizama razli\u010ditih vrsta radi obostrane koristi naziva <strong>simbioza<\/strong>.<\/p>\n<p>Odnos organizama u simbiozi mo\u017ee biti: <strong>parazitski<\/strong> (\u0161tetan za jednoga), <strong>komenzalski<\/strong> (jedan ima korist, a drugi ni korist ni \u0161tetu) i <strong>mutualan<\/strong> (povoljan za oboje). Vrste koje sudjeluju u ovom odnosu \u017eive uvijek zajedno i iz tog zajedni\u010dkog \u017eivota vuku prednosti bitne za njihovo pre\u017eivljavanje. I mutualizam je udru\u017eivanje zbog ovih prednosti, me\u0111utim, u ovom slu\u010daju, za razliku od simbioze, ne radi se o prinudnom su\u017eivotu, stoga \u0161to svaka od vrsta koje u njoj sudjeluju mo\u017ee \u017eivjeti i bez one druge.<\/p>\n<p>Dobar primjer simbioze je je rak samac. Rak samac je rak koji, \u017eele\u0107i za\u0161tititi svoj mekani trbuh od napada\u010da, ulazi u napu\u0161tenu pu\u017eevu ku\u0107icu. Na nju se uskoro uhvati vlasulja koja se tako mo\u017ee kretati i lak\u0161e nalaziti hranu. Zauzvrat vlasulja brani ra\u010di\u0107a svojim \u017earnicima.<\/p>\n<p>Postoje primjeri simbioze i u biljnome svijetu. Mnoge se gljive, na primjer, udru\u017euju s drugim \u017eivim biljnim organizmima ustupaju\u0107i im jedan dio vode koju njihove hife (stanice od kojih je sastavljen micelij gljive) mogu upiti \u010dak i ako je i u plinovitom stanju. A gljivini gosti daju joj jedan dio hrane koju oni stvore fotosintezom. Ova vrsta simbioze naziva se mikoriza. Poznat je i zajedni\u010dki \u017eivot gljiva i algi. Ishod takva udru\u017eivanja je posebna vrsta biljnih organizama, li\u0161ajeva, koji mogu \u017eivjeti i napredovati i u najnepogodnijim podru\u010djima kao \u0161to su arkti\u010dki predjeli.<\/p>\n<p>Koja bi se \u017eivotinja usudila pribli\u017eiti ustima krokodila? Pa ipak postoji ptica, poznata kao krokodilov \u010duvar, koja ima za to hrabrosti. Bez straha ulazi u njegove ralje i hrani se ostacima hrane u njegovim ustima kao \u0161to je prikazano na slici. U zamjenu, ptica ga osloba\u0111a parazita, ponajvi\u0161e pijavica koje mu napadaju desni. Tuatara ili pilasti premosnik je neobi\u010dan gmaz koji \u017eivi na novozelandskom otoku Karewa. Na istom otoku, malo ve\u0107em od hridi, \u017eivi i ptica zvana zovoj. Kako imaju na raspolaganju malo prostora te su se dvije \u017eivotinje prilagodile zajedni\u010dkom \u017eivotu. Zovoj se brine za gradnju gnijezda, a tuatara, koja je strahovit guta\u010d kukaca, brine se za njegovu \u010disto\u0107u. Tako ptica i gmaz \u017eive zajedno kao dobri prijatelji.<\/p>\n<p>U mravinjacima osim mravi \u010desto \u017eive i neke druge vrste kukaca, posebno tvrdokrilci. Umjesto da ih napadnu, mravi se brinu za njih i hrane ih. Prirodno, ovakvo pona\u0161anje nije bez razloga, jer ti kukci posjeduju posebne \u017elijezde koje proizvode \u0161e\u0107erne tvari, za kojima su mravi posebno pohlepni.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U biologiji se udru\u017eivanje dvaju ili vi\u0161e organizama razli\u010ditih vrsta radi obostrane koristi naziva simbioza.<\/p>\n","protected":false},"author":1975,"featured_media":591,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[56,50],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/592"}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1975"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=592"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/592\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/591"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=592"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=592"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=592"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}