Kako se mijenjaju godi\u0161nja doba? Zbog \u010dega je ljeti toplo, a zimi hladno? Za\u0161to dani u prolje\u0107e postaju du\u017ei? Za\u0161to su zimi no\u0107i du\u017ee?<\/p>\n
Godi\u0161nja doba<\/strong> su periodi u kojima vlada jednaka klima i jednake promjene na odre\u0111enom geografskom podru\u010dju na Zemlji. Op\u0107e je poznato da se Zemlja okre\u0107e oko Sunca, a istodobno i oko svoje osi. Da Zemljina os (zami\u0161ljena crta \u0161to prolazi kroz Sjeverni i Ju\u017eni pol) stoji pod pravim kutem prema Zemljinoj putanji oko Sunca, mi ne bismo imali razli\u010dita godi\u0161nja doba, i svi bi dani u godini bili jednake duljine.<\/p>\n Ali, Zemljina os je malo uko\u0161ena, i to zbog toga \u0161to na Zemlju djeluju razli\u010dite sile. Jedna je privla\u010dna sila Sunca, druga privla\u010dna snaga Mjeseca, a tre\u0107a obrtanje same Zemlje.<\/p>\n Zbog djelovanja tih sila, Zemlja se okre\u0107e oko Sunca u nagnutu polo\u017eaju. Zemlja je cijele godine u tom polo\u017eaju, tako da Zemljina os uvijek le\u017ei u istom pravcu – u pravcu zvijezde Sjevernja\u010de.To zna\u010di da je Sjeverni pol jedan dio godine okrenut prema Suncu, a drugi dio godine suprotno od Sunca. Zbog ovog nagiba, Sun\u010deve zrake izravno padaju na Zemlju, ponekad sjeverno od polutnika, ponekad na sam polutnik, a ponekad ju\u017eno od polutnika. O tome kako Sun\u010deve zrake padaju na Zemlju ovise razli\u010dita godi\u0161nja doba u raznim dijelovima svijeta.<\/p>\n Kad je sjeverna polutka okrenuta Suncu, u zemljama sjeverno od polutnika je ljeto, a u zemljama ju\u017eno od polutnika zima. Kad Sun\u010deve zrake uspravno padaju na ju\u017enu polutku, onda je tamo ljeto, a na sjevernoj polutki zima. Najdulji i najkra\u0107i dan u godini zovu se ravnodnevica ili ekvinokcij.Godina ima dva dana kad su dan i no\u0107 jednaki u cijelom svijetu. To su dani koji obilje\u017eavaju po\u010detak prolje\u0107a (oko 21. o\u017eujka) i jeseni (oko 23. rujna). Trajanje tih dana i no\u0107i iznosi pribli\u017eno 12 sati, ali zbog djelovanja atmosfere nije ba\u0161 potpuno jednako. U svakom trenutku godine na polutkama se odvijaju suprotna godi\u0161nja doba.<\/p>\n picture\u00a0source:http:\/\/charlesryderblog.wordpress.com<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kako se mijenjaju godi\u0161nja doba? Zbog \u010dega je ljeti toplo, a zimi hladno? Za\u0161to dani u prolje\u0107e postaju du\u017ei? Za\u0161to su zimi no\u0107i du\u017ee?<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":635,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[51,50],"tags":[],"class_list":["post-636","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-astronomija","category-znanost"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/636","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=636"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/636\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/635"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=636"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=636"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=636"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}