Da bi shvatili kako kako se \u0161alju i primaju slike, moramo malo zakora\u010diti u pro\u0161lost i pogledati jednu vrlo zastarjelu tehnologiju: katodnu cijev televizije.<\/p>\n
Da ne ulazimo previ\u0161e u fiziku, cijev je veliki komad stakla u kojem nema zraka. Unutar te cijevi se nalazi katoda koja emitira elektrone kada se ona zagrije (to je razlog za\u0161to nam treba malo vremena da vam se pojavi slika na televiziji, jer se katoda prvo mora zagrijati na odgovaraju\u0107u temperaturu kako bi emitirala elektrone).<\/p>\n
Tako\u0111er je tu i jako elektromagnetsko polje koje ubrzava elektrone prema prednjem dijelu cijevi, a koristi se i da bi se pozicionirala elektronska zraka (mnogo se elektrona \u0161alje prema prednjem dijelu cijevi). Prednji dio cijevi je prevu\u010den fosfornim premazom i kada ga pogode elektroni, emitirat \u0107e se svjetlo na drugoj strani (to je strana na kojoj vi sjedite i gledate u ekran).<\/p>\n
\u201eTelevizija” zna\u010di \u201egledanje na daljinu”. To je na\u010din slanja slika doga\u0111aja u trenutku dok se oni zbivaju (izravan prijenos) ili emitiranje filmova s vrpce, odnosno magnetoskopa. Istodobno s emitiranjem slike, putem radija se \u0161alje i zvuk.<\/p>\n
Prije svega, slike se \u0161alju kroz zrak. Prenose se zapravo elektri\u010dni impulsi. To zna\u010di da sliku valja pretvoriti u elektri\u010dne impulse na jednom kraju, da bi se ponovo pretvorila u sliku na drugom kraju. Pogledajmo, u glavnim crtama, kako se to posti\u017ee.<\/p>\n
Le\u0107a kamere prenosi sliku na staklenu plo\u010du osjetljivu na svjetlost. Ta plo\u010da izbacuje elektrone. Sa svijetlih povr\u0161ina slike izbacuje se mnogo elektrona, a s tamnih malo. Ti se elektroni potom prikupljaju na posebnoj plo\u010di.<\/p>\n
S druge strane plo\u010de na kojoj se skupljaju elektroni u cijevi kamere, nalaze se elementi koji \u0161alju elektrone u tankom mlazu prema plo\u010di. Taj se mlaz pomi\u010de lijevo-desno, spu\u0161taju\u0107i se pri tomu tako da prije\u0111e preko cijele plo\u010de u 625 crta i to se ponovi 25 puta u sekundi. Mlaz \u0161to se vra\u0107a od plo\u010de je izmijenjen (moduliran) s obzirom na to odbija li se o svijetlu ili o tamnu povr\u0161inu. Povratni mlaz je ponekad sna\u017ean, a ponekad slab, \u0161to ovisi o slici na plo\u010di.<\/p>\n
Ovaj povratni mlaz promjenljive ja\u010dine zapravo je skupina elektri\u010dnih impulsa koja odlazi u poja\u010dalo, a poslije toga u antenu televizijske stanice iz koje se emitira. Na drugom kraju, na kojem se obavlja prijem, te impulse hvata antena ku\u0107nog televizora, pa ih \u0161alje u poja\u010dala televizora, a odatle u izvor elektrona koji je smje\u0161ten u va\u0161oj televizijskoj cijevi. Taj izvor ispu\u0161ta mlaz elektrona koji pada na ekran televizora. Taj se mlaz kre\u0107e na isti na\u010din kao mlaz elektrona u cijevi kamere, prelaze\u0107i sliku u 625 crta 25 puta u sekundi. Sam ekran prevu\u010den je fosforom, koji ispu\u0161ta svjetlost kada na njega padne elektronski mlaz tako da naposljetku dobijete istu onu sliku koju je poslao zrak iz kamere.<\/p>\n
Koli\u010dina elektrona u mlazu televizijske cijevi u prijemniku mijenja se na isti na\u010din kao u moduliranom mlazu u cijevi kamere, stvaraju\u0107i na ekranu svijetle i tamne povr\u0161ine na istim onim mjestima kao \u0161to ih vidi kamera<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Da bi shvatili kako kako se \u0161alju i primaju slike, moramo malo zakora\u010diti u pro\u0161lost i pogledati jednu vrlo zastarjelu tehnologiju: katodnu cijev televizije.<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":655,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[37,31],"tags":[],"class_list":["post-656","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-audio-video","category-tehno"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/656","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=656"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/656\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/655"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=656"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=656"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=656"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}