Ve\u0107ina tvari koje mogu svijetliti, svijetle samo dok su vru\u0107e. U obi\u010dnoj elektri\u010dnoj \u017earulji, na primjer, postoji vlakno koje se mora zagrijati do visoke temperature da bi svijetlilo.<\/p>\n
Postoje, me\u0111utim, i mnoge tvari koje mogu svijetliti u razli\u010ditim bojama i kad nisu vru\u0107e, i to kad na njih padnu nevidljive ultraljubi\u010daste zrake, koje ih \u201epobu\u0111uju”. Takvo svijetljenje naziva se , ,fluorescencija”. Rije\u010d ,fluorescencija” dolazi od imena minerala fluorita, koji mo\u017ee fluorescirati u razli\u010ditim bojama. Neke vrste tvari mogu fluorescirati samo kad su u plinovitom stanju, a druge kad su u teku\u0107em, odnosno \u010dvrstom stanju. Najva\u017enije tvari, poznate po navedenim odlikama, su \u010dvrsti kristalni pra\u0161ko vi koji se zovu fosfori”.<\/p>\n
Kako nastaje fluorescencija?<\/strong><\/p>\n Prije svega, fluorescentna tvar mora apsorbirati, tj. upijati zrake koje je \u201epobu\u0111uju” i koje padaju na nju. Te zrake su jedan oblik energije. Neki atomi spomenute tvari upiju ne\u0161to te energije i postanu \u201epobu\u0111eni”. Poslije vrlo kratkog razdoblja provedena u \u201epobu\u0111enom” stanju, oni se iznova vra\u0107aju u normalno stanje. Tijekom tog vra\u0107anja, odaju vi\u0161ak energije koju su prethodno apsorbirali i to je odaju u obliku svjetlosti. Ta se pojava naziva fluorescencija.<\/p>\n Kako svijetle fluorescentne \u017earulje?<\/strong> Fluorescentne \u017earulje daju \u010detiri puta ja\u010du bijelu svjetlost nego obi\u010dne u\u017earene \u017earulje i traju deset puta du\u017ee od njih. Mogu se proizvoditi u razli\u010ditim oblicima. Zbog svih tih prednosti, fluorescentno osvjetljenje se sve vi\u0161e upotrebljava u domovima, \u0161kolama, prodavaonicama i tvornicama.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ve\u0107ina tvari koje mogu svijetliti, svijetle samo dok su vru\u0107e. U obi\u010dnoj elektri\u010dnoj \u017earulji, na primjer, postoji vlakno koje se mora zagrijati do visoke temperature da bi svijetlilo.<\/p>\n","protected":false},"author":1975,"featured_media":661,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[36,31],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/662"}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1975"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=662"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/662\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/661"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=662"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=662"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=662"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\nU duga\u010dku staklenu cijev najprije se stavi \u017eivina para. Potom se kroz tu cijev propusti elektri\u010dna struja. Time se stvaraju ultraljubi\u010daste zrake. Unutarnji zid ove vrste \u017earulja prevu\u010den je fosforom koji apsorbira sve ultraljubi\u010daste zrake i postaje \u201epobu\u0111en”. I, eto, tako ta tvar daje svjetlost!<\/p>\n