{"id":694,"date":"2011-02-11T09:05:28","date_gmt":"2011-02-11T08:05:28","guid":{"rendered":"http:\/\/e-kako.geek.hr\/2011\/02\/11\/kako-su-nastali-saturnovi-prstenovi\/"},"modified":"2015-07-23T23:24:40","modified_gmt":"2015-07-23T22:24:40","slug":"kako-su-nastali-saturnovi-prstenovi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/znanost\/kako-su-nastali-saturnovi-prstenovi\/","title":{"rendered":"Kako su nastali Saturnovi prstenovi?"},"content":{"rendered":"<p>Prema novoj teoriji, Saturnovi prstenovi su nastali dok se veliki mjesec ledenog pokrova i stjenovite jezgre kretao prema nastaju\u0107em planetu.<\/p>\n<p>Ameri\u010dka znanstvenica dr. Robin Canup nudi teoriju prema kojoj su sile plime i oseke otrgnule dio mjese\u010devog ogrta\u010da, prije nego li je do\u0161lo do stvarnog udara mjeseca u planet. Ova teorija bi mogla baciti novo svjetlo na razumijevanje nastanka Saturnovih prstenova ve\u0107inom sa\u010dinjenih od leda, a koji ve\u0107 desetlje\u0107ima zbunjuju znanstvenike.<\/p>\n<p>Znanstvenica je svoju ideju prezentirala na konferenciji u Pasadeni u Sjedinjenim ameri\u010dkim dr\u017eavama. Iako je sastav prstenova 90-95% led, dr. Canup sa Southwest Research Institute u Boulderu napominje da je postoje\u0107a manja koli\u010dina stjenovitog sastava u prstenovima posljedica me\u0111uplanetarne pra\u0161ine i kontinuiranog \u201ebombardiranja mikro-meteorima\u201c.<\/p>\n<p>\u201ePrstenovi su najvjerojatnije prvobitno nastali kao \u010disti led\u201c rekla je znanstvenica na sastanku Odjela za planetarne znanosti Ameri\u010dkog astronomskog dru\u0161tva. No kako su to\u010dno ovi ledeni prstenovi nastali oduvijek je bila misterija. \u201eZa o\u010dekivati je da bi, u slu\u010daju da se rasprsne asteroid ili \u010dak satelit, nastala velika stjenovita komponenta\u201c, navodi Carl Murray s ustanove Queen Mary londonskog Sveu\u010dili\u0161ta, jedan od astronoma u misiji Cassini, u razgovoru za vijesti BBC-a.<\/p>\n<p><strong>Nova ideja. <\/strong><\/p>\n<p>On je objasnio da su do sada postojale dvije glavne teorije o porijeklu prstenova. Prema jednoj se ledeni komet rasprsnuo u blizini Saturna, dok je prema drugoj manji mjesec privu\u010den planetovim gravitacijskim silama. \u201ePrema tome, taj bi komet trebao biti ogroman, nekoliko stotina kilometara u promjeru, a kometi bi trebali prolaziti pokraj Saturna dovoljno \u010desto, a kako bi planet uspio skrenuti barem jednog s putanje te tako formirati prstenasti sustav.\u201c ka\u017ee profesor Murry. U slu\u010daju da se satelit i raspuknuo \u201eo\u010dekivali biste da \u0107e prstenovi biti sa\u010dinjeni od stijenja i leda, pa se stoga sada mo\u017eemo pitati \u0161to se dogodilo s kamenjem u postoje\u0107im prstenovima\u201c, dodaje. Dr. Canup, ka\u017ee da se ne sla\u017ee niti s jednom od ove dvije postoje\u0107e teorije te isti\u010de da ona ovdje istra\u017euje novu alternativu. \u201eU slu\u010daju da se Saturnu pribli\u017eio veliki satelit (satelit veli\u010dine Titana), vrlo je vjerojatno da bi se diferencirao zahvaljuju\u0107i kombinaciji energije vlastitog formiranja i sna\u017enog plimnog zagrijavanja.&#8221;<\/p>\n<p>Titan je Saturnov najve\u0107i satelit te je drugi najve\u0107i mjesec Sun\u010devog sustava, odmah nakon Jupiterovog mjeseca Ganimeda. Profesor Murry isti\u010de da je upravo veli\u010dina satelita u hipotezi dr. Canup osnova nove ideje te vrlo pametan na\u010din obja\u0161njenja specifi\u010dne ledene prirode prstenova. \u201eNjena teorija potvr\u0111uje da je postojao satelit, me\u0111utim, vjerojatno mnogo ve\u0107i nego li su to ljudi do sada smatrali \u2013 objekt veli\u010dine Titana, oko deset puta ve\u0107i od onoga \u0161to su navodile dosada\u0161nje teorije\u201c isti\u010de te dodaje \u201ei to je klju\u010dna razlika.\u201c<\/p>\n<p>Dr. Canup ka\u017ee kako smatra da su, kada je ovaj ogroman mjesec bio na putu da udari u Saturn, Saturnove plimne sile potencijalno \u201eogolile\u201c dio mjese\u010deve ledene povr\u0161ine prije samog sudara. Ovo je rezultiralo formiranjem velikog ledenog prstena, dok je mjese\u010deva stjenovita jezgra jednostavno \u201epala\u201c na Saturnovu povr\u0161inu.S vremenom, prstenova se masa smanjila, a ledeni mjeseci su se umno\u017eili od njegova vanjskog ruba, dodaje dr. Canup. Ovaj proces je mogao potom voditi ka formaciji satelita, kakvi su Encelad, Diona i Tetis. Plan misije Cassini je nastaviti s radom do 2017. godine, a astronomi se nadaju da \u0107e do tada sakupiti dovoljno novih podataka kako bi provjerili teoriju dr. Canup.<\/p>\n<p>Tekst preuzet s portala www.skole.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prema novoj teoriji, Saturnovi prstenovi su nastali dok se veliki mjesec ledenog pokrova i stjenovite jezgre kretao prema nastaju\u0107em planetu.<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":693,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[51,50],"tags":[],"class_list":["post-694","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-astronomija","category-znanost"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/694","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=694"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/694\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/693"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=694"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=694"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=694"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}