{"id":700,"date":"2011-01-11T22:23:35","date_gmt":"2011-01-11T21:23:35","guid":{"rendered":"http:\/\/e-kako.geek.hr\/2011\/01\/11\/kako-nastaje-bijeli-patuljak\/"},"modified":"2015-07-23T23:25:01","modified_gmt":"2015-07-23T22:25:01","slug":"kako-nastaje-bijeli-patuljak","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/znanost\/kako-nastaje-bijeli-patuljak\/","title":{"rendered":"Kako nastaje bijeli patuljak?"},"content":{"rendered":"<p>\u010cak 10% zvijezda u na\u0161oj galaksiji su bijeli patuljci, a na\u0161e Sunce \u0107e se na kraju svog \u017eivotnog puta tako\u0111er pretvoriti u jednoga. Bijeli patuljak je vrlo opasan oblik zvijezde. On nastaje od obi\u010dne zvijezde kada do\u0111e do odvajanja vanjskih slojeva od jezgre. Do te pojave dolazi u kasnijem razvojnom procesu zvijezde kada je u fazi crvenog diva. Tada otpuhne vanjske slojeve koji se mogu vidjeti kao planetarna maglica, a ostaje samo jezgra nekada\u0161nje zvijezde. Upravo tada se ra\u0111a bijeli patuljak.<\/p>\n<p>Do razdvajanja zvijezde dolazi zbog iscrpljenja zaliha termonuklearnog goriva iz sredi\u0161ta zvijezde. Preostala mrtva jezgra se po\u010dinje uru\u0161avati u sebe. Gravitacijska sila koja je usmjerena prema sredi\u0161tu zvijezde vi\u0161e nije uravnote\u017eena tlakom vru\u0107eg plina koji potiskuje gornje slojeve pri \u010demu se zvijezda sabija do vrlo malih dimenzija. Bijeli patuljak ve\u0107e mase ima manji radijus. Degenerirani plin od kojeg su sustavljene ove zvijezde (a kojeg nema na Zemlji) vr\u0161i pritisak na zvijezdu koja se skuplja. Kad gusto\u0107a naraste do odre\u0111ene vrijednosti, uspostavit \u0107e se ravnote\u017ea tlakova i masa bijelog patuljka. Zbog degeneriranog plina, bijeli patuljak je toliko sabijen da se u njemu elektroni ne mogu vi\u0161e pribli\u017eavati jedan drugome. Upravo iz tog razloga se uru\u0161avanje prekida. Idu\u0107i korak bi bio da dva elektrona preuzmu isto energetsko stanje, ali to nije mogu\u0107e zbog odbijanja sila pa uru\u0161avanje prestaje.Naravno, postoji gornja granica mase pri kojoj mo\u017ee do\u0107i do te ravnote\u017ee i ona iznosi oko 1,4 mase Sunca. Preostali dio nekada\u0161njeg crvenog diva ima vrlo visoku povr\u0161insku temperaturu koja se postepeno hladi.<\/p>\n<p>Temperatura bijelog patuljka u trenutku nastanka iznosi najmanje 20 milijuna kelvina. On se ohladi nakon 1.5 milijarde godine te kroz to vrijeme gubi sjaj i postaje tamniji. Zato ih je te\u0161ko uo\u010diti kad su u odmakloj fazi razvoja. Ipak, zvijezda pod nazivom 40 Eridani B najuo\u010dljiviji je bijeli patuljak na na\u0161em nebu, a Sirius B, za koji ste vjerojatno \u010duli, je najsjajniji i nama najbli\u017ei bijeli patuljak, velik kao Zemlja. Zanimljivo je jo\u0161 i da on, dakle ne\u0161to veliko poput Zemlje, ima gusto\u0107u 90,000 puta ve\u0107u od sun\u010deve i 125,000 puta ve\u0107u od vode.Sve zvijezde male mase kao \u0161to je na\u0161e Sunce zavr\u0161it \u0107e \u017eivotni ciklus kao bijeli patuljci.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u010cak 10% zvijezda u na\u0161oj galaksiji su bijeli patuljci, a na\u0161e Sunce \u0107e se na kraju svog \u017eivotnog puta tako\u0111er pretvoriti u jednoga.<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":699,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[51,50],"tags":[],"class_list":["post-700","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-astronomija","category-znanost"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/700","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=700"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/700\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/699"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=700"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=700"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=700"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}