Boja je osobina predmeta koju \u010dovjek percipira svojim o\u010dima (vidom) kad je predmet izlo\u017een svjetlu.<\/p>\n
Boje imaju razli\u010dite valne du\u017eine koje emitira izvor svjetla. One se mjere metrima a stara mjera je angstrem. Na\u0161e oko primje\u0107uje valne du\u017eine od 4 x IO7 m (ljubi\u010dasta) do 7 x IO*7 m (crvena), kao \u0161to se vidi na prikazu na dnu stranice. Svjetlosni valovi, za razliku od valova na vodi ili zvu\u010dnih valova, \u0161ire se i u zrakopraznom prostoru (vakuumu) koncentri\u010dnim gibanjem, kao \u0161to je vidljivo i na crte\u017eu.<\/p>\n
Njihova temeljna osobina je frekvencija<\/strong> – broj valova u jedinici vremena, i amplituda – visina otklona.<\/p>\n Spektar<\/strong> O \u010demu ovisi boja predmeta?<\/strong> Postoje tri temeljne osobine boje. <\/strong>Prva je pigment, koji ovisi isklju\u010divo o valnoj du\u017eini. Slijedi \u010disto\u0107a, koja ovisi o manjoj ili ve\u0107oj koli\u010dini bijelog svjetla pomije\u0161anog s bojom. Sjaj, koji ovisi o ve\u0107oj ili manjoj sposobnosti obojane povr\u0161ine da odbije svjetlost. Modra, \u017euta i crvena su osnovne boje, jer mije\u0161aju\u0107i ih mo\u017eemo dobiti sve ostale. Ali ni jednu osnovnu boju ne mo\u017eemo dobiti mije\u0161anjem ostalih boja.<\/p>\n U mra\u010dnoj prostoriji se u isto vrijeme pale tri projektora s razli\u010ditim svjetlom: zelenim, crvenim i modro ljubi\u010dastim. Preklapanjem crvenih i ljubi\u010dastih zraka nastaju crvenoljubi\u010daste. Crvene i zelene daju \u017eute, a ljubi\u010daste i zelene zrake daju plave. Gdje se sva tri svjetlosna snopa preklapaju, nastaju bijele zrake.Sjena je tamna povr\u0161ina koju stvara neprozirno tijelo, zadr\u017eavaju\u0107i zrake svjetlosnog izvora i sprje\u010davaju\u0107i njihov prolaz. Sjena je usko povezana sa svjetlom i mo\u017ee poprimiti razli\u010dite boje svjetla od kojeg je stvorena. Ako se osvijetli neki predmet sa snopom bijelog svjetla, sjena u pozadini bit \u0107e crna. Me\u0111utim, ako koristimo snop crvenog svjetla, dobit \u0107emo sjenu plave boje. Na isti \u0107e na\u010din snop zelenog svjetla dati sjenu svijetloljubi\u010daste boje, a snop ljubi\u010dastog svjetla \u017eutu sjenu. Ako upalimo razli\u010dito obojana svjetla u isto vrijeme, vidjet \u0107emo da postoje sjene razli\u010ditih boja i sjene dobivene preklapanjem razli\u010ditih boja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Boja je osobina predmeta koju \u010dovjek percipira svojim o\u010dima (vidom) kad je predmet izlo\u017een svjetlu.<\/p>\n","protected":false},"author":1975,"featured_media":705,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[53,50],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/706"}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1975"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=706"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/706\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/705"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=706"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=706"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=706"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\nAko prizmom koja skuplja zrake presije\u010demo izvor bijele svjetlosti, nastaje neprekidan snop svjetla razli\u010ditih boja. Sun\u010dev spektar je svjetlosni snop sa\u010dinjen od boja: crvene, naran\u010daste, \u017eute, zelene, plave, modre (indigo) i ljubi\u010daste.<\/p>\n
\nPredmeti neke boje upijaju a druge odbijaju. Mi primje\u0107ujemo samo ove zadnje. Tijelo koje mi vidimo kao crveno upilo je sve boje spektra, osim crvene koju je odbilo. Ako ga vidimo kao crno, zna\u010di da je upilo sve boje. Tijelo koje je bijelo, odbilo je sve boje.Samo \u010dovjek i mali broj \u017eivotinja vide boje. Te \u017eivotinje su primati, sisavci, leptiri, p\u010dele, ribe, vodozemci, neki gmazovi i neke ptice. Kod \u010dovjeka boju primaju osjetilna u obliku sto\u0161ca, smje\u0161tena u mre\u017enici oka. Neki ljudi nemaju pojedina ili sva osjetilna, pa ne mogu primijetiti neke ili ve\u0107inu boja.<\/p>\n