{"id":720,"date":"2010-12-10T09:52:41","date_gmt":"2010-12-10T08:52:41","guid":{"rendered":"http:\/\/e-kako.geek.hr\/2010\/12\/10\/kako-glasi-einsteinova-teorija-relativnosti\/"},"modified":"2015-07-23T23:27:16","modified_gmt":"2015-07-23T22:27:16","slug":"kako-glasi-einsteinova-teorija-relativnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/znanost\/kako-glasi-einsteinova-teorija-relativnosti\/","title":{"rendered":"Kako glasi Einsteinova teorija relativnosti?"},"content":{"rendered":"<p>Albert Einstein bio je teorijski fizi\u010dar, jedan od najve\u0107ih umova i najzna\u010dajnijih li\u010dnosti u povijesti \u010dovje\u010danstva. Albert Einstein (Ulm, 14. o\u017eujka 1879. &#8211; Princeton, 18.travnja 1955.) bio je teorijski fizi\u010dar, jedan od najve\u0107ih umova i najzna\u010dajnijih li\u010dnosti u povijesti \u010dovje\u010danstva.<\/p>\n<p>Kad je teorija relativnosti prvi put objavljena, re\u010deno je da je u \u010ditavom svijetu mo\u017ee razumjeti <strong>samo desetak znanstvenika<\/strong>! O\u010digledno je, dakle, da u ovom \u010dlanku Einsteinovu teoriju relativnosti ne mo\u017eemo ni po\u010deti obja\u0161njavati u pojedinostima i detaljima.<\/p>\n<p>Ali, korisno je imati op\u0107u predod\u017ebu o tomu \u010dime se bavio Einstein i kakve je probleme rje\u0161avao. Svatko iz iskustva zna da je svako kretanje \u201e<strong>relativno<\/strong>\u201c. To zna\u010di da se mo\u017ee mjeriti samo u odnosu na ne\u0161to drugo.<\/p>\n<p>Na primjer, sjedite u vlaku i gledate kroz prozor. Gledaju\u0107i u predmete \u0161to brzo promi\u010du, vi znate da ste u pokretu. Ali, preko puta vas sjedi drugi \u010dovjek.<\/p>\n<p><strong>U odnosu<\/strong> na tog \u010dovjeka koji sjedi prekoputa vas, vi se uop\u0107e ne kre\u0107ete!<\/p>\n<p>Zbog toga kretanje mo\u017ee zna\u010diti ne\u0161to jedino ako se promatra u odnosu na ne\u0161to \u0161to miruje. To je prvi i temeljni dio Einsteinove teorije. To mo\u017eemo formulirati i ovako: kretanje na\u0161eg tijela ravnomjernom brzinom kroz prostor ne mo\u017ee se utvrditi isklju\u010divo promatranjem tog tijela.<\/p>\n<p>Drugi dio Einsteinove teorije tvrdi da je <strong>brzina svjetlosti jedina apsolutna i nepromjenjiva veli\u010dina u svemiru.<\/strong><\/p>\n<p>Mi znamo da se<strong> svjetlosti kre\u0107e oko 3 milijuna metara po sekundi<\/strong>. Ali, zaista je fantasti\u010dno mo\u0107i zamisliti da se to ne mo\u017ee izmijeniti. Evo zbog \u0107e je to neobi\u010dno: ako se neki auto kre\u0107e brzinom od 100 kilometara na sat, to zna\u010di da netko tko mjeri brzinu kretanja auta stoji mirno na mjestu i ne kre\u0107e se. Ako auto pro\u0111e pored drugog auta, koji se kre\u0107u u istom pravcu brzinom od 40 kilometara na sat, onda \u0107e pro\u0107i pored toga auta brzinom od 60 kilometara na sat, ali kad bi drugi auto, umjesto da se kre\u0107u istim pravcem kretao suprotnim pravcem, auti bi se mimoi\u0161li brzinom od 140 kilometara na sat.<\/p>\n<p>Ako bismo, prema Einsteinu, brzinu svjetlosne zrake mjerili na opisani na\u010din (na primjer, mi tr\u010dimo u jednom pravcu, a svjetlost se kre\u0107e u suprotnom pravcu), tu ne bi bilo nikakve razlike! Ta zraka svjetlosti i dalje bi se kretala brzinom od 300.000 kilometara u sekundi. Ovo je samo gruba, op\u0107a slika onoga \u010dime se Einstein bavio u svojoj teoriji relativnosti. Izme\u0111u ostalog, on se bavio problemom mase i energije, te kako se masa i energija pretvaraju jedna u drugu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Albert Einstein bio je teorijski fizi\u010dar, jedan od najve\u0107ih umova i najzna\u010dajnijih li\u010dnosti u povijesti \u010dovje\u010danstva.<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":719,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[53,50],"tags":[],"class_list":["post-720","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-fizika","category-znanost"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/720","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=720"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/720\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/719"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=720"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=720"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=720"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}