Arhimed (gr\u010d. Arhimedes, oko 287.-212. pr. Kr.) bio je gr\u010dki fizi\u010dar i jedan od najve\u0107ih matemati\u010dara Starog vijeka.<\/p>\n
Arhimed je bio matemati\u010dar i pronalaza\u010d, koji je \u017eivio u anti\u010dkoj gr\u010dkoj koloniji Sirakuzi, na otoku Siciliji. Kralj Sirakuze, Hijeron, zatra\u017eio je jednog dana od Arhimeda da mu ka\u017ee ima li u zlatnoj kraljevskoj kruni i srebra. Arhimeda je dugo mu\u010dio taj problem. Jednog dana, u\u0161av\u0161i u kadu da se okupa, opazio je kako se razina vode podigla.<\/p>\n
Odmah je iza\u0161ao iz kupaonice i pojurio ulicama Sirakuze, vi\u010du\u0107i “eureka<\/strong>“, \u0161to zna\u010di “na\u0161ao sam<\/strong>“.<\/p>\n Arhimed je rije\u0161io Hijeronov problem<\/strong>. Najprije je, naime, izmjerio koliko je kruna te\u0161ka. Potom je prona\u0161ao grumen zlata i grumen srebra, koji su, svaki pojedina\u010dno te\u017eili koliko i kraljevska kruna.<\/p>\n Zatim je spustio krunu u posudu s vodom i izmjerio za koliko se razina vode izdigla. To isto u\u010dinio je i s grumenom zlata. Da je kruna bila izra\u0111ena od \u010distog zlata, voda bi se podigla do iste visine. Me\u0111utim, postojala je razlika, pa je Arhimed, izmjeriv\u0161i i visinu \u0161to ju je postigao grumen srebra, mogao izmjeriti kakav je to\u010dan odnos izme\u0111u zlata i srebra u kruni.<\/p>\n Zakon specifi\u010dne te\u017eine, ili Arhimedov zakon, ka\u017ee da svaki predmet, potopljen u teku\u0107ini, biva potisnut navi\u0161e silom koja je jednaka te\u017eini istisnute teku\u0107ine. Isto tako, Arhimed je izumio i mnoge naprave koje su, u njegovo doba, kori\u0161tene u ratne svrhe. Kada su Rimljani napali grad Sirakuzu s mora i s kopna, 214. godine prije na\u0161e ere, branitelji grada uspjeli su ih zadr\u017eati skoro tri pune godine, slu\u017ee\u0107i se Arhimedovim ratnim naprava\u00acma. Tako je taj matemati\u010dar izmislio katapulte, kojima su ga\u0111ali Rimljane.Arhimed je napisao i vi\u0161e knjiga o fizici, a poznavao je i na\u010delo poluge. Arhimeda je ubio jedan rimski vojnik i osvajanja Sirakuze, kako predaja ka bio zadubljen u svoje geometrijske figure.<\/p>\n Posljednje rije\u010di su mu bile: \u201e Ne dirajte moje krugove…\u201c<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Arhimed (gr\u010d. Arhimedes, oko 287.-212. pr. Kr.) bio je gr\u010dki fizi\u010dar i jedan od najve\u0107ih matemati\u010dara Starog vijeka.<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":721,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[53,50],"tags":[],"class_list":["post-722","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-fizika","category-znanost"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/722","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=722"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/722\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/721"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=722"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=722"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=722"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\n\u201eTijelo uronjeno u teku\u0107inu lak\u0161e je za masu istisnute teku\u0107ine.\u201c<\/strong><\/p>\n