{"id":724,"date":"2011-01-12T15:06:31","date_gmt":"2011-01-12T14:06:31","guid":{"rendered":"http:\/\/e-kako.geek.hr\/2011\/01\/12\/kako-dolazi-do-kondenzacije\/"},"modified":"2015-07-23T23:29:04","modified_gmt":"2015-07-23T22:29:04","slug":"kako-dolazi-do-kondenzacije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/znanost\/kako-dolazi-do-kondenzacije\/","title":{"rendered":"Kako dolazi do kondenzacije?"},"content":{"rendered":"<p>Kondenzacija je proces suprotan, ishlapljavanju ili isparavanju. Isparavanje je pretvaranje teku\u0107ine u plin ili paru, a kondenzacija prelazak plina ili pare u teku\u0107e ili \u010dvrsto stanje. To se doga\u0111a kod hla\u0111enja ili zgru\u0161njavanja.<\/p>\n<p>Kad se plin kondenzira, nastaju dvije zna\u010dajne promjene. Prva je ta da se plina smanjuje kada on prelazi u teku\u0107e stanje,a druga je osloba\u0111anje topline, koja se naziva \u201etoplina kondenzacije\u201c. Kad se <strong>para pretvara u vodu<\/strong> (kondenzira), na svaki gram dobivene vode osloba\u0111a se 540 kalorija.<\/p>\n<p>U svijetu oko nas kondenzacija igra va\u017enu ulogu. Kad se vodena para kondenzira u zraku, nastaju oblaci. <strong>Rosa nastaje<\/strong> kad vla\u017ean zrak do\u0111e u dodir s povr\u0161inom \u0161to se ohladila do odre\u0111ene temperature. U to se i sami mo\u017eete uvjeriti ako promatrate \u010da\u0161u ledene ili hladne vode na vla\u017enom vremenu. Kada topao i vla\u017ean zrak do\u0111e u dodir s hladnom povr\u0161inom, vlaga se kondenzira na vanjskoj povr\u0161ini \u010da\u0161e.<\/p>\n<p>Ponekad se para u zraku mo\u017ee izravno pretvoriti u \u010dvrsto stanje. Na primjer, na temperaturi ispod ni\u0161tice para se kondenzira na hladnim cijevima hladnjaka u led. U prirodi nikad ne prestaje proces isparavanja i kondenziranja. Milijuni tona vode iz oceana i jezera isparavaju svake godine i kondenziraju se u ki\u0161u i snijeg.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kondenzacija je proces suprotan, ishlapljavanju ili isparavanju.<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":723,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[54,50],"tags":[],"class_list":["post-724","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kemija","category-znanost"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/724","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=724"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/724\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/723"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=724"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=724"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=724"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}