{"id":728,"date":"2011-01-12T14:07:56","date_gmt":"2011-01-12T13:07:56","guid":{"rendered":"http:\/\/e-kako.geek.hr\/2011\/01\/12\/kako-nastaje-radioaktivnost\/"},"modified":"2015-07-23T23:29:10","modified_gmt":"2015-07-23T22:29:10","slug":"kako-nastaje-radioaktivnost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/znanost\/kako-nastaje-radioaktivnost\/","title":{"rendered":"Kako nastaje radioaktivnost?"},"content":{"rendered":"

Znamo da eksplozije atomske bombe stvaraju radioaktivnost, koja zadaje velike probleme suvremenom \u010dovje\u010danstvu. Ali \u0161to je radioaktivnost, kako nastaje i zbog \u010dega je ona \u0161tetna za \u010dovjeka?<\/p>\n

Radioaktivnost je spontano emitiranje alfa-\u010destica i beta-\u010destica iz tvari, \u010desto pra\u0107eno i emisijom gama elektromagnetskih valova, pri \u010demu kemijski elementi prelaze iz jednih u druge te se na taj na\u010din osloba\u0111a energija.<\/p>\n

Po\u010dnimo od atoma. Svaki atom je sli\u010dan na\u0161em Sun\u010devu sustavu. Umjesto Sunca, u atomu postoji jezgra, a umjesto planeta postoje elektroni koji se okre\u0107u oko jezgre. Jezgra se sastoji od jedne ili vi\u0161e pozitivno naelektriziranih \u010destica. Radioaktivnost se javlja kad atom, iz nekih razloga, iz jezgre izgubi jednu ili vi\u0161e \u010destica. Atom mo\u017ee isijavati, odnosno slati energiju i u obliku zra\u010denja (gama-zrake).<\/p>\n

Neki elementi su prirodno radioaktivni.<\/strong> To zna\u010di da njihovi atomi stalno isijavaju \u010destice. Tu pojavu nazivamo raspadom<\/strong>. Kad se \u010destice odvoje, atom do\u017eivljava promjenu. Na taj na\u010din radij, koji je prirodno radioaktivan isijava \u010destice i pretvara se u druge elemente, sve dok postane olovo.<\/p>\n

Znanstvenici danas znaju kako na umjetan na\u010din stvoriti radioaktivnost. Bombardiraju\u0107i atome nekih elemenata, znanstvenici izazivaju raspad tih atoma, koji onda postaju radioaktivni. Bombardirani atomi ispu\u0161taju energiju koja se mo\u017ee upotrebiti na razne na\u010dine.<\/p>\n

Zbog \u010dega je radioaktivnost opasna za \u010dovjeka? Eto, zamislite te \u010destice koje izlije\u0107u i atoma. Kad te \u010destice udare u druge atome, ih mogu razbiti i mijenjati njihov kemijski sastav. A kad te stanice udare o \u017eive stanice ljudskog tijela, one i tu izazivaju promjene. Mogu izgorjeti i uni\u0161titi ko\u017eu, crvena krvna zrnca i izazvati promjene u ostalim stanicama.<\/p>\n

Uran<\/strong> je daleko najpoznatiji radioaktivni metal. No daleko od toga da je i najradioaktivniji. Njegove soli, kao i on sam nalaze primjenu u bojanju stakla i keramike. Zbog svoje visoke specifi\u010dne te\u017eine i jako dobrih mehani\u010dkih svojstava koristi se za izradu te\u0161kih bojevih glava koje s lako\u0107om probijaju i vrlo debele \u010deli\u010dne oklope. Udisanje njegovih \u010destica dovodi zasigurno do pojave vrlo te\u0161kih bolesti, samo je pitanje vremena kada \u0107e organizam prikazati znakove bolesti.
\nRadij<\/strong> je metal koji je milijun puta radioaktivniji od urana. Njegove soli svijete u mraku predivnom modrom svjetlo\u0161\u0107u, svojom pretvorbom otpu\u0161ta radioaktivni plin radon koji je sastavni dio Zemljine atmosfere (u ekstremno malenim koli\u010dinama).
\nPolonij<\/strong> je metal koji je \u010dak 5000 puta ja\u010di alfa radio emiter nego li radij. Ampula sa pola grama polonija se ugrije na 500 stupnjeva pa se koristi kao izvor topline koji pokre\u0107e svemirske letjelice. I pored toga \u0161to na razli\u010dite na\u010dine mo\u017ee poslu\u017eiti \u010dovjeku, radioaktivnost je opasna, i njezina mo\u0107 je razorna.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Znamo da eksplozije atomske bombe stvaraju radioaktivnost, koja zadaje velike probleme suvremenom \u010dovje\u010danstvu.<\/p>\n","protected":false},"author":1975,"featured_media":727,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[54,50],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/728"}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1975"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=728"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/728\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/727"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=728"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=728"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=728"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}