\u017delja \u010dovjeka da pali vatru na kojoj \u0107e se grijati i kuhati hranu tjerala ga je da izmi\u0161lja razli\u010dite vrste \u201e\u0161ibica”.
\nPe\u0107inski \u010dovjek je iskrom iz kremena poku\u0161avao zapaliti suho li\u0161\u0107e. Tisu\u0107ama godina kasnije, Rimljani nisu odmakli mnogo naprijed – i oni su trgali kremenom o kremen i hvatali iskru komadi\u0107em drveta natopljenim sumporom. U srednjem vijeku, iskrama dobivenim udara\u00adnjem kremena o \u010delik ljudi su palili pougljene krpe, suhu mahovinu ili gljivice.<\/p>\n
Dana\u0161nje \u0161ibice mogle su biti napravljene tek po\u0161to je otkriven fosfor, element koji se pali ve\u0107 na niskoj temperaturi.<\/strong> Godine 1681. Englez Robert Boyle je umo\u010dio palidrvce premazano sumporom u smjesu sumpora i fosfora. Me\u0111utim, te su se \u0161ibice lako palile, pa izum nije bio prakti\u010dan.<\/p>\n Prve prakti\u010dne \u0161ibice napravio je u Engleskoj John Walker. Da bi upalile, valjalo ih je provu\u0107i izme\u0111u presavijena papira pokrivena sitnim ko\u00admadi\u0107ima stakla. Godine 1833. u Austriji i Njema\u010dkoj su ve\u0107 proizvedene \u0161ibice s fosfornim vrhom koje su se mogle upaliti trljanjem. Me\u0111u\u00adtim, i tu je postojao jedan problem. Bijeli ili \u017euti fosfor je bio tako opasan za radnike koji su izra\u0111ivali \u017eigice da je morao biti zabranjen me\u0111unarodnim sporazumom 1906. godine.<\/p>\n Naposljetku je prona\u0111en neotrovni crveni fosfor<\/strong>, a to je dovelo i do pronalaska tzv.sigurnosnih \u0161ibica. Prve takve \u0161ibice, koje su se palile isklju\u010divo na posebnoj, za to izra\u0111enoj povr\u0161ini, proizvedene su u \u0160vedskoj 1844. godi\u00adne. Umjesto da se sve potrebne supstance stave u glavicu \u0161ibice, crveni fosfor stavljen je na povr\u00ad\u0161inu kutije, o koju se \u0161ibica kresne. Tako je \u0161ibica postala \u201esigurna sve dok se njome ne bi kresnulo po toj povr\u0161ini.<\/p>\n U drugom svjetskom ratu ameri\u010dke su se jedinice borile u tropskim podru\u010djima Pacifika, gdje su obi\u010dne \u0161ibica bile neupotrebljive za vrijeme dugih ki\u0161nih razdoblja. Jedan \u010dovjek, po imenu Raymond Caddy, izmislio je za\u0161titni sloj ispod kojega su \u017eigice ostajale upotrebljive \u010dak i ako su osam sati bile pod vodom!<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" \u017delja \u010dovjeka da pali vatru na kojoj \u0107e se grijati i kuhati hranu tjerala ga je da izmi\u0161lja razli\u010dite vrste \u201e\u0161ibica<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":729,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[54,50],"tags":[],"class_list":["post-730","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kemija","category-znanost"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/730","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=730"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/730\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/729"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=730"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=730"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=730"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}